BiH s evropskog puta skreće ka bezbjednosnoj krizi?

Živa diplomatska aktivnost zbog posjeta visokih međunarodnih zvaničnika BiH sve je više vezana za bezbjednosnu situaciju u zemlji, a sve manje za evropski put i ispunjavanje evropskih zakona.

Naime, Brisel se trudi da se fokus s ustavne krize izazvane sukobom između Banjaluke i Sarajeva oko nadležnosti i ograničavanja djelovanja bh. institucija za provođenje zakona i pravosuđa na teritoriji Republike Srpske ponovo usmjeri na evropski put, ali mu to sve teže polazi za rukom.

Kao što smo već pisali, postoji bojazan da bi, u slučaju da dođe do potrebe jačeg angažovanja EUFOR-a, to poslalo poruku skeptičnim članicama Evropskog savjeta da je BiH bezbjednosni rizik, što bi moglo usporiti, ako ne i zaustaviti evropske integracije zemlje.

Problem predstavlja činjenica da se i među druga dva naroda javlja sve veće nezadovoljstvo trenutnom situacijom.

Osim predstavnika Republike Srpske, i politički predstavnici hrvatskog naroda nezadovoljni su nedostatkom entuzijazma za izmjene Izbornog zakona BiH od strane političkih predstavnika Federacije i opozicije iz Srpske, pa se čini da se ne žure s formiranjem nove koalicije, a i pitanje novog ministra bezbjednosti se sve više dovodi u pitanje. Među strankama s centralom u Sarajevu gotovo da tinja mini-rat između stranaka “trojke” i onih okupljenih oko SDA, jer se međusobno optužuju za popuštanje Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, i Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ BiH.

Zbog povećanog bezbjednosnog rizika nedavno je u BiH boravio i Mark Rute, novi generalni sekretar NATO-a, a NATO avioni sve češće nadlijeću prostor BiH, posebno uz granicu između BiH i Srbije, kao što je bilo i u petak, pored aviona EUFOR-a, koji već mjesecima redovno nadlijeće teritoriju BiH.

U BiH se nalaze predstavnici COWEB-a, Grupe za zapadni Balkan u okviru COREPER-a, najvažnijeg tijela na ambasadorskom nivou u okviru Evropskog savjeta, kako bi se upoznali sa situacijom u BiH, a Njemačka i Austrija uvele su sankcije najvišim zvaničnicima RS.

Uskoro u BiH dolaze i Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednost, i Andrej Plenković, premijer Hrvatske, kako bi pokušali oživjeti evropski proces.

Faris Kočan sa Fakulteta za društvene nauke Univerziteta u Ljubljani za “Nezavisne” kaže da mu se čini da se situacija u BiH sve više prati s bezbjednosnog aspekta, u kontekstu evroatlantskih integracija.

– Prvi aspekat je bezbjednost, i jako je vezan na ideju članstva BiH u NATO. Ako vidimo situaciju u Crnoj Gori, od kad je Crna Gora ušla u NATO, nekako postoji veće povjerenje ili manja briga međunarodne zajednice uz bezbjednosnu strukturu države – smatra on.

Ističe da je BiH već i formalno duboko integrisana u NATO strukture, a smatra da bi članstvo moglo riješiti problem političko-bezbjednosnih kriza u državi.

– A drugi aspekat jeste vezan uz takozvano fazno pridruživanje ili diferenciranu integraciju, gdje sad postoji ideja da u kontekstu ove situacije dolazi do deblokade procesa evropskog proširenja kroz imenovanja pregovarača i usvajanja zakona na državnom nivou nužnih u kontekstu dobijanja pregovaračkog okvira. Takva su barem sad očekivanja od strane međunarodne zajednice, i u tom kontekstu razumijem angažman u BiH u posljednjim mjesecima – smatra Kočan.

Prema njegovim riječima, vjeruje se da bi jak angažman međunarodne zajednice mogao dovesti do prevazilaženja te političke krize i do pokušaja unapređenja evropskog puta BiH.

– Pogotovo jer postoji ideja da dolaze do nekih promjena na strukturnoj razini, iako niko ne zna ni kakve će biti ni šta će se desiti – smatra on.

Nezavisne novine