Reljef kao podsjetnik na zemljotres koji je devastirao grad.
U samom epicentru Banjaluke, na Trgu Krajine od 1978. godine stoji čuvena Robna kuća “Boska”. Današnja priča nije posvećena jednoj od najvećih robnih kuća tadašnje države, već reljefu koji potpisuje veliki umjetnik, vajar Slobodan Dragaš.
Mnogi od nas svakodnevno prolaze kraj ovog reljefa, a koliko nas stvarno zna o čemu se tačno radi?
Govorimo o umjetniku koji je po mnogo čemu zaslužio da se o njemu piše jer je, između ostalog, pokrenuo prvu banjalučku likovnu vajarsku koloniju.
Njegovih ruku djelo je spomen reljef na pročelju RK “Boska” koji predstavlja podsjetnik na kobni zemljotres 1969. godine.
Spomen reljef prikazuje rušilačku snagu potresa i osam zdanja koje je zemljotres zauvijek izbrisao. Postavljen je povodom trideset godina od banjalučkog zemljotresa, rađen je u bronzi dimenzija 235x235x17 cm.
Drugi, znatno posjećeniji svjedok zemljotresa je Spomen sat, u narodu poznatiji kao “Krivi sat”. Njegove kazaljke su zaustavljene u trenutku kada je zemljotres pogodio Banjaluku, 27.10.1969. godine u 09:11 minuta.
Umjetnik Slobodan Dragaš je autor mnogobrojinih spomenika: Krst na Kozari, spomenik u Drakuliću, spomenik Davidu Štrpcu, zatim tu je spomenik poginulim borcima u Stanarima, spomenik Čarlsu Bukovskom ispred Galerije savremene umjetnosti Republike Srpske …
Za Dragaša kažu da je volio Banjaluku više nego sebe, a toj izjavi u prilog ide i činjenica da je Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS zavještao svoju privatnu biblioteku, koju čine publikacije iz oblasti religije, umjetnosti i erotike.
[foogallery id=”10533”]
Umro je 2006. godine, a testamentom je većinu svojih djela ostavio rodnom gradu.
