PISA testiranje je oglolilo stvarno stanje u obrazovanju.
Najnovije PISA testiranje za 2025. godinu pokazalo je veliki pad rezultata petnaestogodišnjaka u više evropskih zemalja, posebno u Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji i Finsko
Studija mjeri koliko učenici mogu da primijene znanje stečeno u školi iz oblasti čitanja, matematike i prirodnih nauka u stvarnim životnim situacijama.
Iako je Velika Britanija odstupila od negativnog trenda, veći dio zapadne Evrope nastavio je pad koji traje još od 2018. godine. U Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji i Finskoj udio petnaestogodišnjaka bez osnovne funkcionalne pismenosti i matematičkih vještina porastao je na gotovo trećinu generacije.
Stručnjaci navode da je pandemija ubrzala gubitke u učenju, ali da su uzroci dublji: hroničan nedostatak nastavnika, česte reforme nastavnih planova koje zanemaruju osnovne vještine, rastuće nejednakosti i sve izraženija segregacija školskih sistema.
Kao dodatni problem ističe se stalna upotreba pametnih telefona, koja smanjuje pažnju učenika i potiskuje „dubinsko čitanje“ u korist površnog skrolovanja.
Njemačka je zabilježila najlošiji rezultat PISA testiranja do sada. Koordinator njemačkog istraživanja Samuel Grejf upozorio je da sve veći broj mladih nema osnovne vještine potrebne za građanski život i tržište rada.
-Druge zemlje su mnogo uspješnije u odvajanju obrazovnog uspjeha od porodične pozadine- rekao je Grejf.
Podaci pokazuju i snažnu povezanost između školskog uspjeha i socioekonomskog statusa: visok nivo kompetencija postiže samo dva odsto učenika iz porodica s niskim prihodima, naspram 25 odsto učenika iz imućnijih domaćinstava.
U Holandiji je zabilježen istorijski minimum, posebno kada je riječ o čitalačkoj pismenosti, gdje 39 odsto petnaestogodišnjaka nema osnovne vještine potrebne za snalaženje u savremenom društvu.
Ministarstvo prosvjete priznalo je da pad nije samo privremena posljedica pandemije, već da je riječ o strukturnom problemu.
U Francuskoj je ministar prosvjete Eduar Žefre rezultate ocijenio zabrinjavajućim, ali ne i iznenađujućim, dok su analitičari ponovo ukazali na nedovoljna ulaganja i duboke društvene razlike.
Finska je takođe zabilježila pad rezultata iz matematike i čitanja, a tamošnji stručnjaci upozoravaju da se nastavni planovi moraju mijenjati zajedno sa društvom
