– Neće biti evropskog suvereniteta bez zdravih javnih finansija – poručili su.
Pet lidera država članica Evropske unije poručilo je da naredni dugoročni budžet EU mora biti prilagođen novim sigurnosnim i ekonomskim okolnostima. Ističu da Evropa mora efikasnije raspoređivati postojeća sredstva, a ne samo povećavati potrošnju.
Zajednički tekst
Zajednički tekst potpisali su danska premijerka Mete Frederiksen, njemački kancelar Fridrih Merc, holandski premijer Rob Jeten, austrijski kancelar Kristijan Štoker i finski premijer Peteri Orpo. Kako navodi briselski „Politico“, lideri upozoravaju da, zbog ograničenih javnih finansija, nove prioritete nije moguće finansirati jednostavnim povećavanjem dosadašnjih izdvajanja.
Prema njihovim navodima, naredni Višegodišnji finansijski okvir odredit će način na koji će EU koristiti zajednička sredstva tokom naredne decenije. Budžet bi, kako ističu, trebao biti usmjeren na jačanje konkurentnosti i evropske suverenosti, sigurnost i odbranu, inovacije, kao i borbu protiv ilegalnih migracija.
Pet lidera ocjenjuju da je aktuelni finansijski okvir previše usmjeren na unaprijed određene subvencije i transfere, zbog čega ostaje nedovoljno prostora za zajednička ulaganja u nove prioritete.
Ističu da će za promjenu takve politike biti potrebne političke odluke, jer se svaki novi prioritet ne može jednostavno dodavati postojećim, dok bi trošak na kraju snosili porezni obveznici.
– Neće biti evropskog suvereniteta bez zdravih javnih finansija – poručili su.
Lideri su također naveli da grupa neto doprinosilaca budžetu EU, koja se nedavno sastala u Berlinu, čini gotovo 40 posto finansiranja evropskog budžeta. Te države osiguravaju i oko 70 posto bilateralne pomoći članica EU Ukrajini.
Naveli su da već izdvajaju značajna sredstva za zajedničku sigurnost i odbranu, ali smatraju da je veće angažovanje ostalih članica u pomoći Ukrajini „razumno i hitno potrebno“.
Istovremeno, naglašavaju da ne traže smanjenje u odnosu na postojeći Višegodišnji finansijski okvir. Naprotiv, navode da će budžet morati biti povećan kako bi se odgovorilo na strateške prioritete.
Povećanje budžeta
Međutim, protive se prijedlogu Evropske komisije o nominalnom povećanju budžeta od oko 60 posto, ocjenjujući da takav rast nije realan ni s ekonomskog ni s političkog aspekta.
Zbog toga pozivaju na smanjenje prijedloga Komisije za nekoliko stotina milijardi eura. Također smatraju da institucije EU, u trenutku kada države članice smanjuju broj zaposlenih, ne bi trebale povećavati vlastiti broj zaposlenih.
Pet lidera odbacuje i zajedničko zaduživanje kao rješenje. Upozoravaju da će dug preuzet tokom pandemije već opteretiti naredni višegodišnji budžetski okvir s gotovo 170 milijardi eura, uključujući i značajne troškove kamata.
U zajedničkom tekstu naglašavaju i da su poštovanje zajedničkih vrijednosti EU i vladavina prava ključni uvjeti za dobijanje evropskih sredstava.
– Svijet oko nas se promijenio, naši zajednički prioriteti su se promijenili, a mora se promijeniti i naš zajednički budžet – zaključili su lideri.
Avaz
