Mitovi o menopauzi i ženskom zdravlju
Foto: V. Ševčuk

Mitovi o menopauzi i ženskom zdravlju

Briga o zdravlju je važna.

Iako menopauza utječe na više od polovine svjetske populacije, o njoj se ipak zna jako malo.

– Mnogo žena ulazi u perimenopauzu i menopauzu bez jasnog razumijevanja što se događa u njihovim tijelima – kaže dr. Korine Bazela, ginekologinja na C”ase Western Reserve Universityju”, za Everyday Health.

Ova neinformisanost može izazvati zbunjenost, tjeskobu, ali i propuštene prilike za olakšanje simptoma ili prevenciju dugoročnih zdravstvenih problema.

Mit 1: Menopauza pogađa samo žene u 50-ima

Menopauza je trenutak kada menstruacija prestane na najmanje 12 mjeseci.

Iako prosječna dob posljednje menstruacije iznosi 51 godinu, simptomi često počinju ranije, tokom perimenopauze – faze prijelaza koja može početi između srednjih 30-ih i srednjih 50-ih godina i trajati i do osam godina.

Otprilike 5 % žena doživljava ranu menopauzu (prije 45. godine), a 1 % preranu menopauzu (prije 40. godine).

Operacije poput histerektomije ili uklanjanja jajnika mogu uzrokovati ranu menopauzu, ali ona može nastati i bez jasnog razloga.

Autoimune bolesti, pušenje, terapija protiv raka i porodična istorija takođe mogu povećati rizik. Menopauza se ne završava s prelazom – simptomi mogu trajati mjesecima ili godinama, a kod nekih žena i decenijama.

Mit 2: Tokom perimenopauze ne možete da zatrudnite

Iako plodnost opada, jajnici i dalje mogu oslobađati jajašca sve dok ne prođe 12 mjeseci bez menstruacije. To znači da trudnoća i dalje može biti moguća, čak i ako su ciklusi nepravilni.

Ako ne planirate trudnoću, važno je koristiti kontracepciju dok ginekolog ne potvrdi menopauzu. Za one koje žele zatrudnjeti doktor može pratiti hormone i ponuditi opcije za zdravu trudnoću u kasnijoj dobi.

Mit 3: Menopauza znači samo valunge i noćno znojenje

Valunzi i noćno znojenje su samo dva od više od 30 potencijalnih simptoma menopauze, uključujući tjeskobu, nesanicu, glavobolje, ubrzan rad srca, promjene raspoloženja, probleme s pamćenjem, promjene težine, kože i kose, te smanjen libido i vaginalnu suhoću.

Ako vas simptomi ometaju, razgovarajte s ginekologom kako biste dobili plan liječenja prilagođen vama, uključujući promjene životnog stila i medicinske intervencije.

Mit 4: Hormonska terapija u menopauzi je opasna

Menopauzalna hormonska terapija (MHT) uključuje estrogen, progesteron ili kombinaciju. Iako se pokazalo da uzrokuje povećani rizik od srčanih bolesti i raka dojke, nova saznanja pokazuju da sigurnost i efikasnost MHT-a ovise o dobi, zdravstvenom stanju i vrsti terapije.

Kod zdravih žena ispod 60 godina ili unutar 10 godina od početka menopauze MHT može sigurno ublažiti simptome i spriječiti gubitak kostiju. Naravno, nije za svaku ženu, posebno ako postoji istorija određenih bolesti ili komplikacija.

Mit 5: Hormonska terapija je jedini način za ublažavanje simptoma

Ako MHT nije opcija, postoji niz drugih načina za ublažavanje simptoma:

– nehormonalni lijekovi, poput antidepresiva, gabapentina ili lijekova za mokraćni sistem

– kognitivno-bihevioralna terapija, koja može pomoći kod promjena raspoloženja, nesanice i valunga

– vaginalni tretmani, uključujući lubrikante i ovlaživače

– akupunktura i integrativne terapije mogu ponuditi olakšanje kod nekih žena

– zdrav način života – vježba, uravnotežena prehrana, smanjenje stresa, prestanak pušenja i kvalitetan san – ključni su za opšte zdravlje, čak i ako ne uklanjaju sve simptome.

Mit 6: Nakon menopauze nema dobrog seksa

Hormonske promjene mogu uticati na intimnost, ali seks u menopauzi i nakon nje može biti kvalitetan. Vaginalna suhoća i nelagoda su česti, ali rješivi lubrikantima, ovlaživačima ili niskodoznim vaginalnim estrogenom.

Važno je i otvoreno razgovarati s partnerom, razmotriti tretmane za depresiju ili anksioznost te, po potrebi, konsultovati stručnjaka za seksualno zdravlje. Menopauza je vrijeme redefinisanja vlastitog života i postavljanja svojih želja na prvo mjesto.

KATEGORIJE
TAGOVI