NESTAŠICA MUNICIJE NA ZAPADU Hoće li BiH postati novi strateški dobavljač NATO-a?

Nedostatak municije kod Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika otvorio je novu priliku — ali i niz pitanja — za Bosnu i Hercegovinu.

Dok NATO traži da poveća zalihe i poziva članice na veće izdvajanje za odbranu, domaća namjenska industrija nudi proizvodne kapacitete i stručni potencijal. Stručnjaci i političari ističu da BiH ima fabrike, znanje i istoriju proizvodnje, ali i ozbiljne organizacione i političke prepreke koje bi morale biti riješene da bi zemlja zaista postala pouzdan snabdjevač municijom po NATO standardima.

Obnova zaliha

Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici suočavaju se s ozbiljnom nestašicom municije.

Dokaz tome je obustava isporuke određenog oružja Ukrajini, kako bi se sačuvale zalihe. Lideri NATO upozorili su da su zalihe zemalja članica i dalje daleko ispod zahtjeva za dugoročne odbrambene obaveze.

U međuvremenu, Bosna i Hercegovina je prepoznata kao potencijalni proizvođač naoružanja za NATO, no pitanje je kako iskoristiti tu šansu.

Oritisak NATO za stvaranje većih zaliha i obavezu izdvajanja za odbranu od pet posto BDP-a do 2035. godine naglašava napore Saveza da pojačaju proizvodnju naoružanja. S bogatom industrijskom istorijom i strateškim položajem na Balkanu, Bosna i Hercegovina ima odlične temelje da postane ključni dobavljač municije NATO standarda, smatra osnivač i većinski vlasnik kompanije Regulus Global i suvlasnik Pretisa Will Somerindyke.

– Sistemska mreža oko Pretisa bila je duboka i raznolika i već je pokazala kako bosanska industrija može proizvoditi složene izvozne proizvode prema svjetskim standardima. Taj industrijski DNK i dalje postoji u tehničarima, u alatnicama i u kulturi stvaranja. Binas u Bugojnu čini drugu polovinu bosanskog industrijskog sklopa, Igman –  proizvođač malokalibarskog oružja, GINEX za kapisle i detonatore, te BNT za minobacačke i artiljerijske podsisteme – to je sistem utemeljen na ljudima i procesima – dodao je Somerindyke.

Ogroman potencijal

Namjenska industrija je ogroman domaći potencijal, dioničari investiraju i možemo biti ozbiljna konkurencija na tržištu, kaže ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez (SDP).

– Spremni smo da pređemo u potpunosti na NATO standarde. Još uvijek jedan dio namjenske industrije radi po istočnim standardima jer imamo potraživanja za proizvodima. Irak i neke države koje se naoružavaju imaju tu istočnu varijantu – neke vrste haubica, topova i još uvijek naše kompanije to proizvode – kaže Helez.

Iako je BiH politički turbulentno područje, sigurnosno nije ugroženo, dodaje ministar Helez. U slučaju da Bosna i Hercegovina postane strateški proizvođač, pitanje je kome se okrenuti od evropskih partnera.

– Ne bježimo ni od koga, što se tiče stranih ulagača, svima su vrata otvorena od evropskih država. EU je izdvojila 800 milijardi eura za naoružanje i opremu. U tom dijelu imat će jedan udio i kompanije namjenske industrije iz naše zemlje – poručuje Helez.

– Nama te šanse mogu propasti iz činjenice da nemamo politiku namjenske proizvodnje na nivou države, nešto što objedinjuje namjensku industriju, osim nekoliko ministarstava koja daju saglasnost da se nešto proda – ističe vojnopolitički analitičar Hamza Višća.

Nedostatak vizije

A bez saradnje i zajedničkog strateškog cilja teško će privredna i finansijska komponenta biti jaka, kaže Višća i dodaje kako bi ova šansa za Bosnu i Hercegovinu značila i kolektivnu sigurnost.

– Trideset godina proizvodimo municiju, a ne pada nam na pamet da proizvodimo barut. Rekao bih da našoj namjenskoj industriji trenutno nedostaje jedan Emerik Blum ili Jole Musa – ljudi koji razmišljaju na daljinu, a reaguju promtno u realnom vremenu. Da biste prošili proizvodnju, morate školovati kadar. Bojim se da ga ne školujemo. Ako imamo ulaganja od drugih, a ona su, uglavnom, od trgovaca naoružanjem koji bi htjeli da mogu utjecati na to kome će se, kada i koliko prodati, a u samu prouzvodnju teško. Moramo ići na to da uzimamo strateškog partnera – dodaje Višća, prenosi Federalna.