Povratak rukovanja nakon pandemije
Hoćemo li se rukovati ili ne?
BlinkNakon dvogodišnje pandemijske pauze ritual rukovanja se vratio u svakodnevicu. Ali mnogi su još nesigurni i nepovjerljivi prema ponovnom stisku ruke.
Sada kada se na prvi pogled sve vratilo u normalu, čin rukovanja je za mnoge više nego legitiman. Treba li ispružiti ruku ili ćemo ostati pri dodiru šaka ili laktova što predstavlja manju opasnost za prijenos nepoželjnih virusa?
-Mi zavisimo o fizičkom kontaktu s drugima. Tak nakon kontakta duboko u podsvijesti vlada spoznaja da taj netko drugi zaista postoji. Dodiru se vjeruje više nego drugim čulima – objašnjava Martin Grunwald, psiholog sa Univerziteta u Lajpcigu. On time objašnjava činjenicu da se ni tokom najstrožih protivkoronskih mjera nije odustajalo od rukovanja nego se tražio neki oblik fizičkog dodira koji je pronađen u dodirivanju stisnutih šaka ili laktova.
Ali dodir šakama ili laktovima ne zamjenjuje pravi stisak ruke.
– Tu se radi o potpuno drugačijem taktilnom doživljaju. Tu nema ničeg toplog ni mekanog nego se radi o oštrom dodiru kostiju – kaže psiholog iz Lajpciga. Osim toga dodir dlanova je kroz ljudsku istoriju signalizovao i nešto drugo: dolazim u miru, u rukama ne nosim oružje.
Foto: Unsplash
Rukovanje kao simboličan čin
Koliko je rukovanje važno pokazuje i jedan slučaj iz 2020. kada Horst Seehofer, tada predsjednik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) tadašnjoj kancelarki Angeli Merkel, nije prihvatio ruku koju mu je kancelarka pružila u želji za rukovanjem. Slično je Merkel doživjela i kod američkog predsjednika Donalda Trumpa. Oba događaja se uzimaju kao simboli netrpeljivosti između kancelarke i ova dva političara.
Ali sada se rukovanje opet vraća na velika vrata. Prilikom susreta se opet rukuju političari pa čak i britanska kraljica Elizabeta II. Još uvijek ima nesporazuma koji rezultiraju neželjenim šaljivim scenama. Kao kad je njemački kancelar Olaf Scholz svom britanskom kolegi Borisu Johnsonu pružio ruku a ovaj mu zbunjeno odgovorio stisnutom šakom.
U nekim južnijim evropskim zemljama poput Francuske i Italije, povratak klasičnom pozdravu, gdje ovlaš poljubac u obraz zamjenjuje rukovanje, se usprkos mnogo većoj opasnosti od zaraze, opet vraća u svakodnevicu. Trenutno mnogi i samo rukovanje smatraju prerizičnim a o približavanju disajnim organima drugih da se i ne govori.