MIR I ODMOR Evo gdje možete provesti vikend u okolini Banjaluke (FOTO)
Foto: V. Ševčuk

MIR I ODMOR Evo gdje možete provesti vikend u okolini Banjaluke (FOTO)

Priroda, mir, voda i mnogo istorije biće vam dovoljni da napunite baterije za vikend.

Ukoliko se pitate gdje za vikend, okolina Banjaluke nudi mnogo mjesta za nezaboravan izlet.

Imamo nekoliko ideja koje zadovoljavaju sve ukuse.

Otkrićemo vam i dva savršena mjesta koja lokalci čuvaju kao tajnu. Pročitajte gdje možete napunite baterije bilo da ste ljubitelj netaknute prirode, etno sela, istorije, muzeja, tradicije, prirodnih fenomena, planinarenja i dobre hrane.

1. Krupa na Vrbasu (idealno mjestašce za vikend predah)

Odgovor na pitanje “Gdje za vikend u okolini Banjaluke” ćemo započeti sa pričom o najpoznatijem izletištu: Krupom na Vrbasu.

Krupa na Vrbasu je malo idilično mjesto udaljeno 25 km od Banjaluke na putu prema Jajcu. Ukoliko idete iz pravca Banjaluke, sam prolazak kanjonom Vrbasa će vam napraviti uvod u ovo malo rajsko područje.

Najviše pažnje privlače slapovi Krupe. Voda koja navire sa svih strana, drveni mostići, aktivni mlinovi, svi oni čine ovo područje veoma privlačnim. Sama ljepota vode i njen šum pružaju nevjerovatan ugođaj i odmor.

Krupa na Vrbasu

Ne treba se zaustaviti samo na uživanju u slapovima Krupe. Prošetajte laganom stazom od samo tri km do izvora rijeke.

2. Etno selo – muzej Ljubačke doline (povratak na kraj 19. vijeka)

Okolina Banjaluke je bogata raznovrsnim sadržajem koji zadovoljava različite ukuse. Ukoliko biste voljeli da vidite kako je izgledala seoska zajednica sa kraja 19. i početka 20. vijeka na ovim prostorima, ne postoji bolje mjesto za to od Etno sela – muzeja Ljubačke doline.

Udaljeno je samo 17 km od Banjaluke i nalazi se na putu Banjaluka – Kneževo. Sa svojih 6.000 eksponata i 40 objekata raspoređenih na dva ha zemlje vam pruža potpun doživljaj ovog mjesta iz perioda prije više od 100 godina.

Ljubačke doline

Objekti su potpuno opremljeni sa svim alatima, sredstvima, namještajem, tkaninama, posuđem, pa odaju utisak kao da je vrijeme stalo. Krajnji cilj vlasnika, kolekcionara, je da u dogledno vrijeme oživi zanatske radionice i da se u njima obavljaju zanati na isti način kao što se to nekada radilo. Vjerujemo da će se to vrlo brzo i desiti.

Centralno mjesto Ljubačkih dolina zauzima crkva brvnara posvećena sv. Ćirilu i Metodiju, jedna od samo tri sačuvane na području Banjaluke. Za crkveno zvono iz 1939. godine je vezana zanimljiva priča koju možete pročitati u našem postu Etno selo – muzej Ljubačke doline. Svoj boravak u etno selu upotpunite uživanjem u ukusnoj tradicionalnoj hrani koju krčma pruža.

3. Vodopad Švrakave (lokalna čuvana tajna)

Vodopad Švrakave možemo nazvati dobro čuvanom tajnom nevjerovatne prirodne ljepote. Put do njega nije obilježen, ali je lokalnim zaljubljenicima u prirodu dobro poznat.

Česta je odredišna stanica mnogih planinara, biciklista i drugih zaljubljenika u prirodu. Rijeka Švrakava je kratka, ali zanimljiva rijeka, prije svega po divnim slapovima i vodopadima. O jednom od njih ćemo vam upravo i govoriti.

Nalazi se u mjestu Bastasi, na granici opština Čelinac i Banjaluka. Kao da je predodređen da bude skriven, ušuškan, ničiji, a svačiji. Uz rijeku Suturliju je postavljena i ladara, gdje možete napraviti pauzu ili uživati cijeli dan u ovom divnom okruženju.

Do samog vodopada je teško doći. Nivo vode vam mora biti niži. Morate imati udobnu obuću i da vas karakteriše spretnost pri pentranju. Na putu se nalazi ogromno kamenje strmih strana i velikih pukotina.

Postoji obilježen put dug samo par desetina metara koji vodi tik uz Suturliju na obližnje uzvišenje. Smjestite se odmah iznad vodopada, uživajte u njegovom huku, ljepoti, snazi.

Gledajte ga kako sa visine od skoro pet metara pada i onda lagano nastavlja svoj put do Vrbasa. Viđali smo često i kupače u ljetnom periodu koji uživaju u bazenu odmah ispod vodopada. Divno izgleda. Nismo probali. Napravite pauzu sa impresivnim pogledom, pričajte, popijte kafu, uživajte.

Možete dan upotpuniti i šetnjom po obližnjim stazama kroz šumu. Nama prija. Odlično mjesto za izlet u okolini Banjaluke. Svakako ga vrijedi posjetiti. Uživajte u ljepotama za koje samo lokalci znaju.

4. Kamena kugla u Slatini

Ako volite misteriju i prirodne fenomene, za izlet u okolini Banjaluke izaberite kamenu kuglu u Slatini.

Kada ugledate veliku kamenu nabranu kuglu u šumi, pored potočića, koja uopšte ne pripada sredini u kojoj se nalazi, naravno da ćete se pitati “otkud ona ovdje?”

Kamene kugle su rasute svuda po planeti i različitih su veličina i težina. Postoje u Africi, Aziji, Antartiku, Srednjoj Americi, ali i u Evropi.Na Balkanu se pronaći u BiH, Albaniji i Srbiji.U BiH ih ima najviše u Zavidovićima, oko 60. Mogu se pronaći u Teočaku, Varešu, Kaknju, Maglaju, kod Mostara i Žepče. Vidjeli smo ih i u Čečavi, pored Teslića.Traganje za kamenom kuglom je nama vrlo interesantna i neobična avantura. Nemojte je propustiti.

Kako doći do kamene kugle u Slatini?

Vozeći se iz pravca Banjaluke, u naselju Ostruge u Slatini, preko puta groblja nalazi se parking. Ovdje ostavite vaše motorno vozilo.Čeka vas 400 m lijepe lagane šetnje kroz šumicu. Postoji tabla sa oznakom “Kamena kugla”.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Dragan Bojinovic (@dr.bojinovic)

Samo pratite strelicu i planinarske znakove.Na račvanju stazice pratite onu oznaku koja ide uz potočić. Kugla je ušuškana uz njega.Vrlo je interesantna, neobična. Još kada uzmete u obzir nepoznanicu oko njenog nastanka, dobijete milion pitanja od malih glavica.Od nje smo otišli srećni, možda je to i zbog uticaja energije kamene kugle, za koju neki tvrde da ima uticaj na bioneregetsko djelovanja čovjeka.Bilo kako bilo, odlična destinacija za izlet u okolini Banja Luke.

5. Kameni most (prirodna atrakcija koja oduševljava)

Kameni most je prirodna atrakcija koja će oduševiti svakoga. Lako je uočljiva već sa magistralnog puta Banjaluka – Jajce. Od Banjaluke je udaljena samo 25 km, a od Krupe na Vrbasu svega dva km.

Dolazak je zaista jednostavna i uopšte nije zahtjevan. Na magistralnom putu postoji oznaka za Kameni most. Auto parkirajte na predviđeno mjesto pored puta i uputite se u laganu šetnju od samo jedan km (130 m visinske razlike). Prilaz ovoj prirodnoj ljepoti je omogućen samo pješke, što i nije tako loše.

Na samom početku staze će vas dočekati info tabla sa podacima o penjalištu. Kameni most je vrlo popularan među penjačima, jer se na njegovom području nalazi 51 smjer kretanja po penjalištu.Na početku avanture prelazite viseći most preko Vrbasa. Zanimljiv start.

Malo ljuljanja i pozitivnog adrenalina svima dobro dođe. Preko mosta, pa nizvodno, kraj privatnog posjeda desno i onda uzbrdo stižete do Kamenog mosta. Staza je dobro obilježena, nema mjesta strahu.

Kameni most je djelo prirode koje je nastajalo stotinama hiljada godina. Vjetar i voda su probijali rupu u stijeni, te napravili ovaj prelijepi svod u obliku mosta.Zaista fascinantno izgleda. Ovaj gorostas visine 70 metara pokazuje kako priroda stvara moćne i jedinstvene stvari. Predstavlja jedan od najviših „perasta“ u Evropi.

Legenda

Željećete samo da se udobno smjestite i uživate u pogledu na njega. Mi upravo to i radimo. Kameni most još zovu i Djevojački most. Prema legendi se djevojka sa njega bacila u smrt zbog neuzvraćene ljubavi. Lokalno stanovništvo ga još zove i Šuplja pećina.U njegovom podnožju se nalaze i dvije ladare, kao i mjesta za roštiljanje. Međutim, to vam nije ni potrebno. Raširite svoju dekicu i uživajte bilo gdje na travi. Prostora ima dovoljno.U blizini mosta je stara privatna napuštena kuća.

Nekako se baš lijepo uklopila u ovaj ambijent. Možete se popeti i na vidikovac sa koga se sa Kamenog mosta pruža divan pogled na kanjon Vrbasa i Krupu na Vrbasu. Mi smo krenuli, ali nije preporučljiv za djecu. Samo je za one iskusne. Mi lično preporučujemo dolazak u proljeće. Za vrijeme ljeta i jeseni vegetacija mnogo nabuja, pa kretanje kroz visoku travu i nije privlačno.

Uz stazu možete naći mnogo ukusnih plodova koje priroda nudi. Razlog više da se uspentrate do njega.Obavezno ga posjetite. Dođite na jedan dan, par sati ili samo na sat. Rijetki su ovakvi prirodni fenomeni. Nama su lako dostupni i šteta bi bilo ne uživati u ovakvoj prirodnoj blagodati.

6. Park prirode Suturlija (mjesto gdje se planinarenje zavoli)

Park prirode Suturlija je udaljen od centra grada samo tri km. Naziv je dobio po rijeci Suturliji (dužina 17 km) koja se uliva u Vrbas. Baš kod njenog ušća je moguće parkirati auto i već nakon par stotina metara biti na njenom kupalištu i samom kanjonu.

Park prirode Suturlija je mjesto gdje smo zavolili planinarenje.Uređen prostor, postavljene klupe i stolovi, već u blizini ušća uz samu Suturliju, nude mogućnost uživanja u prirodi i onima koji ne planiraju duge šetnje do netaknute prirode. Zanimljiva je blizina grada sa jedne strane, a sa druge izolovanost ove prirodne ljepote.

Nas mnogo više privlači šetnja. Staza je dobro obilježena i nudi mogućnost dolaska do Planinarskog doma Šibovi za nekih četiri km.Staza u prvi mah vodi uz brdo, kroz šumu. Nakon toga ste već uronili u prirodu.


Čujete samo zvukove prirode… šum Suturlije. Sa vidikovaca koji vam se ukazuju pruža vam se nevjerovatan pogled na brzake Suturlije. Staza vas vodi i do same rijeke. Privlači rijeka. Ljepota je šetati pored nje i uživati u njenoj zelenoj boji, brzacima, huku koji stvara.

Sa brda Šibovi se najbolje vidi grad. Na tom mjestu (383 mnv) se nalazi i Planinarski dom Šibovi koji nudi predah za sve male i velike planinare, te uređen prostor za piknik. Sa ovog mjesta se možete uputiti i na  druge dobro obilježene pješačke staze. Do planinarskog doma Šibovi je moguć i dolazak autom. Nalazi se na samo 3 km od centra grada.Staza koja vodi kanjonom Suturlije, pa do Šibova, je dio najpoznatije pješačke rute u Banjaluci – Banjalučke transverzale (dužine oko 19 km). 
Ona vodi od fabrike Bema, preko Trešnjika, Banj brda, vrela Vrućice, kanjona Suturlije, pa do Šibova. Staza je rekreativnog karaktera i pogodna je za šetače, rekreativce i planinare.

7. Delibašino selo (Trapisti) – kolijevka banjalučke industrije

Ukoliko želite da saznate sve o počecima banjalučke industrije, onda je Delibašino selo pravo mjesto za vas. Pored posjete muzeja, hidrocentrale, degustiranju piva i drugih delicija sa ovih prostora, Trapisti vam nude mogućnost i šetnje dugom obilježenom stazom kroz prelijepe šume.

Da li ste znali da je u Banjaluci zasijala sijalica osam godina prije nego u Zagrebu i to sve zahvaljujući Trapistima? Da li ste znali da se čuveni sir Trapist Marija Zvijezda proizvodi na osnovu recepta koji zna samo jedan redovnik i da se on prenosi samo usmenim putem?

Još mnogo zanimljivih i nevjerovatnih činjenica o Banjaluci možete saznati u Delibašinom selu.Trapisti se doseljavaju 1869. godine, kada je turska vlast dozvolila posebnom katoličkom redu svešteniku, koji je nastao u francuskom samostanu La Trappe, da se nastani na sadašnjem prostoru Delibašinog sela. „Ćutljivi ljudi“, živeći po principu koji je upućivao na rad i molitvu oformili su svoju zajednicu i izgradili prvi zanatsko – poljoprivredni – industrijski centar.

Sve o dolasku Trapista, njihovom načinu života, razvoju zajednice, počecima razvoja industrije, sirotištu, gradnji mlina i prve hidrocentrale možete saznati kroz stalnu izložbenu postavku fotografija i eksponata „140 godina trapista“  u prostorijama trapističkog samostana Marija Zvijezda.

Ulaz je besplatan. Potrebno je samo da ih zamolite za posjetu. Iznenadićete se koliko je ova zajednica na vrhuncu svog razvoja, sa svojih 200 redovnika započela grana industrije.

 

U neposrednoj blizini samostana se nalazi prva hidroelektrana izgrađena još 1899. godine. U prvi mah se koristila samo za potrebe samostana. 1902. godine je na zahtjev uprave željeznica počela šira elektrifikacija grada.

Hidroelektrana je sada ruiniran objekat u koji ulazite na sopstvenu odgovornost. 

Ono po čemu je Banjaluka čuvena je svakako i Banjalučka pivara, koja se nalazi u neposrednoj blizi samostana.

Nemojte preskočiti ni šetnju kroz Trapiske park šume. Uputite se u šetnju dugu čak 170 minuta. Početak staza je sa parkinga ispred samostana, a odredište je Slatina.

Uživajte!!!

Putovanjazapet

KATEGORIJE
TAGOVI

KOMENTARI

Wordpress (0)