Posebno je istakao spomenik knezu Lazaru.
Za šest godina mandata postavili smo snažne temelje identiteta Banjaluke i srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, poručio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
Kako je naveo, kroz spomeničku kulturu potvrđeni su duboki duhovni, istorijski i kulturni korijeni, ali i značaj Banjaluke kao zapadne srpske prijestonice.
Posebno je istakao spomenik knezu Lazaru, koji, kako je rekao, svojim značenjem podsjeća na vrijednosti koje je srpskom narodu ostavio kosovski zavjet.
-Knez Lazar je birajući žrtvu i nebesko carstvo umjesto ropstva i zemaljskog Srbima pokazao put za vijekove koji su dolazili. Isto tako stoji danas na ulazu u Banjaluku da podsjeća na te najsvjetlije vrijednosti dok svojom rukom pokazuje ka Kosovu i Metohiji, pravcu kosovskog zavjeta – rekao je gradonačelnik.
Govoreći o spomeniku Stefanu Tvrtku I Kotromaniću, gradonačelnik je naveo da je riječ o kralju Srba, Bosne i Primorja i potomku Nemanjića, savremeniku kneza Lazara čija je vojska učestvovala u Kosovskoj bici.
-Veličanstvenim spomenikom u zapadnoj srpskoj pijestonici sačuvana je srpska istorija Bosne da nas podsjeća na znamenite pretke, a koja je na meti krađe dugi niz godina – poručio je gradonačelnik.
Među važnim obilježjima istorijskog nasljeđa izdvojio je i spomenik Kulinu banu, jednom od naših najznačajnijih vladara. Srednjovjekovni bosanski ban, svojom poveljom Dubrovčanima ispisanom ćirilicom ukazuje na svoju hrišćansku vjeru i svjedoči istorijskom trajanju naše vjere i jezika na ovim prostorima.
-Povratkom dvoglavog orla na zgradu Banskog dvora obnovljen je istorijski simbol i dio nasljeđa koji je uklonjen tokom ustaške okupacije u Drugom svjetskom ratu. Na svoje mjesto tako je vraćeno obilježje koje podsjeća na istorijsko pamćenje i trajanje srpskog naroda – poručio je gradonačelnik.
Izgradnjom prvog Ćiriličnog parka, kako je kazao – stvoren je jedinstven prostor posvećen našem pismu, jer je ćirilica jedan od najvažnijih stubova srpskog kulturnog identiteta, duhovnosti i istorijskog kontinuiteta.
Takođe, izgradnjom Parka Oslobođenja – pažnja je posvećena i očuvanju sjećanja na Banjalučke veleizdajničke procese u Prvom svjetskom ratu.
-Banjalučki veleizdajnički procesi u Prvom svjetskom ratu simbol su terora nad uglednim i viđenim banjalučkim srbima od strane Austrougarske. I pored svega, isti rat se završava nestankom Austrougarske, te konačnim oslobođenjem Banjaluke nakon više vijekova ropstva – naveo je on.
Posebno mjesto, kako je naglasio – u kulturi sjećanja ima Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata.
-Podizanjem Centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata odužujemo se onima koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske, čuvajući uspomenu na njihovu žrtvu i obavezu da slobodu koju su branili prenesemo budućim generacijama – zaključio je gradonačelnik.
