Stav stručnjaka: CIJENE NEĆE PADATI, već sporije rasti

MMF je nedavno upozorio vlasti u BiH na nizak rast BDP-a od svega 2 odsto i visoku inflaciju od 6 odsto.

Kako su ocijenili, rizici za BiH, su  “veoma izraženi” i stoga su pozivali vlasti da rade na obuzdavanju inflacije i koriste fiskalne instrumente za te svrhe kroz smanjenje tekuće potrošnje i dizanje kamatih stopa. Insistirali su i na provođenju reformi kako bi se podstaknuo privredni rast.

Ekonomista Faruk Hadžić za BUKU kaže da su trenutne prognoze MMF-a su vrlo slične i prognozama koje je progresivni dio bh. ekonomske struke ima za ovu godinu. Navedeni ekonomski rast od , koji će prema procjeni MMF-a iznositi svega 2, navodi Hadžić, je vrlo skroman i zabrinjavajući, na što su vlasti upozorene još prošle godine, zbog podizanja kamatnih stopa, kao načina borbe protiv inflacije.

– Naš region je imao dosta sreće tokom zimskog perioda zbog vrlo blage zime, što je dovelo do značajnije manjih izdataka za energente, ali usporavanje ekonomske aktivnosti je već sada prisutno, što pokazaju različiti indikatori poput pada izvoza i slabije naplate PDV-a. Bez obzira i ako ostane ovako skromna stopa ekonomskog rasta, ona će imati efekte kao da smo i u recesiji, jer ove skromne stope rasta građani u BiH ne mogu osjetiti. Poseban problem predstavlja i nedostatak radne snage na tržištu, što će se takođe značajnije osjetiti i u godinama koje dolaze. Inflacija sada već usporava, ali to ne znači da će cijene se vratiti na prethodni nivo, već suprotno – cijene će i dalje rasti, ali sporije nego prošle godine – istakao je Hadžić.

Obzirom na ovisnost o EU tržištu, a u Eurozoni je usporena ekonomska aktivnost, dok se borilo protiv inflacije, Njemačka je zvanično u recesiji, Italija je na pragu recesije, tako da je procjena Svjetske banke za BiH opravdana i realistična imajući u vidu našu ovisnost o EU tržištima a prvenstveno o tržištu Njemačke.

Rekao je ovo Momčilo Komljenović,  direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljno trgovinskoj komori.

Istakao je i da je u periodu od 4 mjeseca tekuće godine izvoz iz BiH smanje, dok je izvoz na tržište EU nepromjenjen u odnosu na prošlu godinu. Samim tim, pojašnjava, osjetimo stagnaciju ekonomije u EU, a kontinuirano povećavamo deficit obzirom da se uvoz povećava konstantno.

Ono što se može učiniti za izvoznike je pronalaženje novih tržišta, što STK BiH čini kroz svoje aktivnosti, kako bi se potencijalni rizik diverzificirao, odnosno preusmjeravao izvoz na alternativna tržišta van Eurozone.

Što se tiče inflacije, Komljenović je ocjenjuje kao visoku, a inflatorni skok je uzrokovan poskupljenjem hrane i energenata.

– Kao što smo svjedoci prethodne godine Evropa se bori sa inflacijom dižući kamatne stope. Pretpostavljamo da će i kod nas doći do ponovnog pooštravanja uslova finansiranja, što bi moglo smanjiti domaću potrošnju i investicije što će u konačnici rezultirati smanjenim BDP-om. Obzirom da je BiH i uvozno i izvozno ovisna o EU tržištu; u vremenu neizvjesnosti -energetska kriza, rat u Ukrajini, izgledi za oporavak velikih ekonomija su vrlo nestabilni. Ipak treba  naglasiti da istorijski gledano Njemačkoj nije prvi put da tehnički ulazi u recesiju i da je njena ekonomija vrlo elastična i da se oporavi do kraja godine, što je važno za cijelu Evropu – pojašnjava on.

Dodaje da pored upozorenja MMF-a, srednjoročni izgledi za zapadni Balkan su i dalje su pozitivni.

– Da bi premostili loše trendove moramo raditi na strukturalnim reformama potrebnih za pristupanje EU. Analitičari Svjetske banke procjenjuju da će investicije u energetsku i transpornu infrastrukturu doprinijeti podsticanju rasta iako ne u istoj mjeri kao u 2021. i 2022. godini. Oblast u kojoj ulaganja mogu ostvariti značajne ekonomske rezultate su energetska efikasnost.  Neke mjere možemo prepisati od zemalja iz regije kao što su ograničavanje cijena na osnovne životne namirnice, poreske olakšice i slične – kaže Komljenović.

S druge strane ekonomista Slaviša Raković izvještaj MMF-a vidi kao govor o “babama i žabama”, te da isti neupućene vuče na neku lošu vezu rasta BDP i inflacije.

Ako se to malo raščlani, kaže,  u uslovima inflacije od 6%, nominalni rast BDP bio bi 8% u ovoj projekciji.

– Da je realni rast od 2% prenizak za potrebe zemlje znamo već godinama, ali zato daje “stabilnost” što političari naprosto obožavaju. No, s druge strane, ne vidim da povezivanje inflacije s pitanjima “preniskog” rasta predstavlja neki alarm. Naprosto, pitanja rasta BDP kod nas su vezana za strukturna pitanja, a promjene strukture zahtjevaju mnogo fleksibilnije upravljanje finansijama i aspektima poreske politike. Da naše vlasti za to nisu spremne znamo godinama, ali takođe znamo da ni MMF ne sugeriše ništa više od stabilizacije – ocjenjuje za Raković.

Ujedno napominje da je mišljenja da političari u BiH u ovom trenutku i ne vide kakvu bi ulogu mogao da ima MMF, a ni MMF se ne trudi da pokaže da ima neke ozbiljne sugestije.

– Znači nastavljamo svi po starom. Pa vidite da nam je dobro, zar ne? – zaključuje Raković.