Prvi znakovi autizma javljaju se već u ranom djetinjstvu.
Obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu prilika je da se podsjetimo koliko je važno graditi društvo koje ne isključuje, već prihvata. Društvo u kojem svako dijete ima priliku da razvije svoje potencijale, a svaka porodica osjeti podršku zajednice, poručeno je povodom 2. aprila – Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.
Prvi znakovi autizma
Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom “Djeca svjetlosti” u Banjaluci, kazala je da se prvi znakovi autizma mogu uočiti već u ranom djetinjstvu, a roditelji često primijete izostanak kontakta očima, neodazivanje na ime, kao i nedostatak pokazivanja želja ili dijeljenja interesa sa drugima.
Što prije početi sa tretmanima
-Roditelji obično prvi osjete da se s djetetom nešto dešava i primijete određene poteškoće. U Banjaluci sada postoji i Centar za ranu dijagnostiku, što je veoma važno i predstavlja prvi korak, jer se tu može postaviti dijagnoza. Međutim, sama dijagnoza nije presudna koliko je važno što prije započeti s tretmanima, prije svega logopedsko-defektološkim. Ono što je najvažnije jeste da i roditelji nauče kako da rade sa djetetom kod kuće – kazala je Kojićeva.
Ističe da se preporučuje da se roditelji uključe u udruženja, jer tu dobijaju podršku.
-Kada se roditelj tek suoči sa dijagnozom, u udruženjima može sresti one koji su već prošli kroz isto iskustvo i koji mogu dati najbolje savjete, jer to najbolje razumiju – kazala je Kojićeva.
Povećan broj djece s autizmom
Ističe da se bilježi povećan broj djece s autizmom, ali i da se više radi na prepoznavanju i dijagnostici.
Kako ta djeca odrastaju, raste i broj odraslih osoba s autizmom, zbog čega je sve veća potreba za dnevnim i predah centrima.
Pojasnila je da u svakom razredu osnovnih škola ima po jedno dijete s autizmom koje ima asistenta.
-Međutim, problem je što ljudi često ne žele da rade taj posao zbog niskih primanja. Tako dolazimo do situacije da se majke uključuju i postaju asistenti svojoj djeci u školi – kazala je Kojićeva.
Podizanje svijesti
Dodaje da i dalje postoje roditelji kojima smeta što u razredu njihovog djeteta ima dijete s autizmom.
-Trudimo se da radimo na podizanju svijesti kako bi ljudi shvatili da su djeca s autizmom dio naše zajednice i da se to može desiti svakome te da se ne smiju ignorisati – rekla je ona i istakla da istraživanja pokazuju da na četiri dječaka dolazi jedna djevojčica s autizmom.
Poremećaj koji utiče na komunikaciju i ponašanje
Igor Antunović, predsjednik Udruge “Plava vrpca” iz Mostara, kazao je da je autizam neurorazvojni poremećaj koji utiče na komunikaciju, socijalne vještine i ponašanje, naglasivši da se ne radi o bolesti, već o razvojnom stanju koje oblikuje način na koji dijete doživljava svijet i gradi odnose sa drugima.
Kako kaže, svako je dijete jedinstveno, zbog čega se koristi termin spektar autizma.
-Roditelji najčešće primijete da dijete kasni u govoru ili ga uopće ne razvija, da ne traži kontakt sa drugima ili se igra na “svoj način”. Često izostaje imitacija, zajednička igra i razumijevanje socijalnih situacija. Neka djeca pokazuju preosjetljivost ili smanjenu osjetljivost na zvuk, dodir ili svjetlo. Ono što je važno naglasiti jeste da vam liječnici u ranoj fazi ne mogu ništa reći, već je taj roditeljski osjećaj najčešće prvi signal koji treba shvatiti ozbiljno – kazao je on.
Prvi znakovi
Istakao je kako se prvi znakovi mogu prepoznati i prije druge godine života, ali dijagnoza se u praksi najčešće postavlja između treće i četvrte godine, a ponekad i znatno kasnije, što otežava pravovremenu podršku i ranu intervenciju koja je ključna za razvoj djeteta.
Nedostaje praćenje
Prema njegovim riječima, broj djece s poremećajima iz autističnog spektra u porastu je, ali nedostaje praćenje, zbog čega je, kako je kazao, nužno uspostaviti registar osoba s autizmom kako bi se mogle planirati adekvatne mjere podrške.
Roditelji često prolaze kroz težak proces
Govoreći o izazovima, Antunović je naveo kako roditelji često prolaze kroz težak proces prihvatanja dijagnoze i traženja stručne pomoći.
-Roditelji često ostaju sami, bez jasnih smjernica kome se obratiti. Kasnije se suočavaju i sa financijskim izazovima, jer terapije nisu dostupne u javnom sustavu u potrebnoj mjeri. Uz to, prisutni su i društveni problemi poput nerazumijevanja, stigmatizacije i izolacije, a sve to roditelji nose paralelno, nastojeći biti najveća podrška svom djetetu – zaključio je Antunović.
Prihvatanje i poštovanje
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH ističu da nije dovoljno govoriti samo o svjesnosti, mnogo je važnije govoriti o prihvatanju, poštovanju i stvarnoj uključenosti osoba s autizmom u društvo.
-Djeca i osobe iz autističnog spektra mogu imati poteškoće u komunikaciji, socijalnim interakcijama i razumijevanju okoline, ali istovremeno posjeduju jedinstvene načine doživljavanja svijeta. Upravo zbog toga, važno je razvijati društvo koje prepoznaje i uvažava različitosti, umjesto da ih pokušava uklopiti u stroge norme – kazali su iz resornog ministrarstva.
Ističu da se poseban fokus stavlja na roditelje, koji su najvažniji oslonac.
Nezavisne novine
