Prema aktualnim anketama, Fidesz prvi put ozbiljno zaostaje za novom opozicionom strankom Tisza.
Mađarski premijer Viktor Orban ulazi u novu izbornu godinu u drukčijoj atmosferi nego prethodnih 15 godina, koliko je na vlasti.
Njegova stranka Fidesz od 2010. osvaja dvotrećinsku većinu u mađarskom parlamentu, a politički sisitem oblikovan je tako da joj daje stabilnu prednost. No prema aktualnim anketama, Fidesz prvi put ozbiljno zaostaje za novom opozicionom strankom Tisza.
Orban je u proteklim mandatima mijenjao ustav, reformisao izborni sisitem i učvrstio kontrolu nad ključnim institucijama, uključujući sudove i javne medije. Kritičari takav model opisuju kao duboko centralizovan s formalnim demokratskim mehanizmima, ali s jasnom strukturnom prednošću vladajuće stranke.
Ono što je evidentno jeste da se ekonomski uslovi u zemlji znatno su pogoršavaju. Inflacija je 2023. premašila 17 odsto, a cijene hrane od 2019. do 2025. porasle su za više od 80 odsto. Realni prihodi dijela stanovništva pod pritiskom su visokih troškova života, što se sve češće spominje kao razlog pada podrške Fideszu, prenosi Index.
U takvim okolnostima pojavio se novi politički akter – stranka Tisza, koju predvodi Peter Magyar, bivši visoki zvaničnik Fidesza. Za razliku od prethodnih izbora, šira opozicija ovaj put pokazuje veću spremnost na saradnju, pokušavajući izbjeći podjele koje su u prošlosti osiguravale Fideszu komotne pobjede.
Analitičari upozoravaju da sama pobjeda u glasovima možda neće biti dovoljna. Zbog raspodjele izbornih jedinica i strukture sistema, opozicija bi, prema procjenama pojedinih političkih stručnjaka, trebala osvojiti osjetno više glasova na nacionalnom nivou kako bi osigurala parlamentarnu većinu.
Ključno pitanje ostaje koliki je stvarni razmjer nezadovoljstva birača. Ako se trend pada podrške nastavi i pretopi u jasnu izbornu prednost opozicije, Mađarska bi se mogla suočiti s prvom ozbiljnom promjenom vlasti nakon 16 godina.
