Utiče li vrijeme na raspoloženje?
Ljudi širom svijeta izloženi su velikim promjenama vremena.
Takve su promjene često neprimjerene pojedinim godišnjim dobima. Stoga se čini opravdanim postaviti pitanje kakav je uticaj vremena na raspoloženje. Mogu li dani ispunjeni suncem činiti ljude zaista srećnijima?
Jesu li pojedinci, u odnosu na sunčane dane, zaista tužniji kada pada kiša? Žele li samo prespavati zimu uz toplinu kauča i zatvorenih prostora? Naime, velik broj ljudi mislim kako se osjeća sretnije i zadovoljnije kad je vani sunčano i toplo. Uprkos tome, provedena naučna istraživanja dala su različite rezultate o uticaju vremenskih uslova na raspoloženje.
Proljeće – najbolje godišnje doba?
Tako su na primjer, Keller i sur. (2005) proveli veliko istraživanje koje je obuhvatilo 605 odgovora ispitanika. Istraživali su povezanost vremena, raspoloženja, pamćenja i načina na koje osoba razmišlja. Rezultati istraživanja sugerišu da je ugodno vrijeme (obilježeno s većim brojem sunčanih sati i stabilnim atmosferskim pritiskom) povezano sa pozitivnijim raspoloženjem, boljim pamćenjem i koncentracijom te fleksibilnijim načinom razmišljanja tokom proljeća. Ista povezanost raspoloženja i vremena nije primjećena tokom drugih godišnjih doba, dok su ljetne vrućine bile povezane s padom raspoloženja.
Sezonska depresija zaista postoji
Ovi su rezultati usklađeni dosadašnjim istraživanjima o češćoj sezonskoj depresiji za vrijeme zimskih mjeseci (vrsta depresije koja se javlja u jesenskom i zimskom periodu, a prolazi u proljeće i ljeto). Naime, oni govore u prilog tome da ugodno vrijeme poboljšava raspoloženje. Navedeni efekti dolaze do izražaja posebno nakon zimskih mjeseci koje obilježavaju kratki dani u kojima dugotrajno izostaje sunčeva svjetlost. Provedena istraživanja sugerišu kako su žene, u odnosu na muškarce, sklonije sezonskoj depresiji, koju uz sniženo raspoloženje karakterišu i gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, manjak energije, izraženija potreba za spavanjem, kao i pojačan apetit.
Sunčani dani utiču i na optimizam – vjeru u pozitivne rezultate
Howarth i Hoffman (1984) su studirali dnevno raspoloženje i njegovu promjenu kod 24 studenta, koja su tokom 11 uzastopnih dana ispunjavali različite upitnike. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju na zaključak kako stepen vlage, temperatura vazduha i broj sunčanih sati imaju najveći uticaj na raspoloženje.
Ko je zapravo odgovoran za dobro raspoloženje; sunce, sunčanje ili dobro društvo?
Ekstremne temperature bude najgore u ljudima
Jeste li zaljubljeni u ljeto?
Studiju, koja je uključivala 415 adolescenata, a proveli su Klimstra i sar. (2011), istraživači zaključuju da polovina mladih uopšte nije pod uticajem vremena, dok je druga polovina pogođena. Analiza rezultata o uticaju vremena (tačnije temperature vazduha, procenta sunca i sati provedenih na otvorenom) na raspoloženje (izraženo u osećanjima sreće, ljutnje i anksioznosti) dovela ih je do zanimljivog pokušaja da klasifikuju četiri tipa ličnosti u zavisnosti od uticaj vremena na raspoloženje. Dali su im sljedeća imena:
Oni koji mrze ljeto (27%) – nesretni i ljuti kada su temperature zraka visoke, a sati ispunjeni suncem brojniji. Padavine koje traju nekoliko sati, kao što su pljuskovi kiše, povezuju se sa višim nivoom sreće, povećanom nepažnjom i mirom.
Mrzitelji kiše (9%) – ljuti i nesretni tokom dana sa više padavina. Prijavljuju veću sreću i zadovoljstvo, ali i manje izraženu anksioznost u danima bez kiše, bez obzira na broj sunčanih sati.
Oni na koje vrijeme ne utiče (48%) – uglavnom ne pripisuju karakteristike vremenu niti imaju uticaj na njega.Važno je napomenuti da je ova klasifikacija ličnosti sprovedena na holandskim adolescentima i da je upitna mogućnost njene primjene na ljude drugih uzrasta, kao i na one koji žive u drugim zemljama sveta. Međutim, pruža zanimljive smjernice za dalje studije.
Da li vremenske (ne)prilike utiču na visinu zarade?
Neki psiholozi i ekonomisti odlučili su da ispitaju uticaj vremena i raspoloženja na određene ekonomske pokazatelje. Jedan od zanimljivijih rezultata istraživanja ukazuje da gosti restorana i hotela ostavljaju znatno veće napojnice konobarima tokom sunčanih i toplijih dana. Takvo ponašanje se pripisuje pozitivnom uticaju sunca na raspoloženje, kao i na velikodušnost. Istraživači zaključuju da su ljudi u prosjeku velikodušniji za vedrih, sunčanih dana, ispunjenih ugodno visokim temperaturama. Goetzmann i Zhu (2003) proučavali su efekte sunčanih dana na prihode na berzi i zaključili da pozitivno raspoloženje investitora tokom sunčanih dana utiče na donošenje optimalnih odluka o ulaganju i na kraju na nivo prihoda.
Više boravka vani na proljećnom suncu – više dobrog raspoloženja!
Zaključno, iako veza između vremenskih prilika i raspoloženja nije tako velika kao što se često misli, ne može se zanemariti činjenica da ona i dalje postoji. Čini se da vrijeme ima stvaran i mjerljiv uticaj na raspoloženje ljudi, koje zavisi od brojnih faktora. Odgovornost za raznovrsnost rezultata istraživanja u velikoj mjeri ovisi o dva faktora – godišnjem dobu i vremenu koje pojedinac provodi na otvorenom. Naime, u proleće kada ljudi provode više vremena na otvorenom, pozitivno raspoloženje povezuje se sa prijatnim temperaturama i stabilnim vazdušnim pritiskom. Ovakva veza između vremena i dobrog raspoloženja nije postignuta za druga godišnja doba. Stoga iskoristite sunčane, proljetne dane za boravak i druženje na otvorenom!
Naime, u proljeće kada ljudi provode više vremena na otvorenom, pozitivno raspoloženje se povezuje s ugodnim temperaturama i stabilnim tlakom zraka. Takva povezanost vremena i dobrog raspoloženja nije dobivena za druga godišnja doba. Stoga, iskoristite sunčane, proljetne dane za boravak i druženja na otvorenom prostoru!