Danas obilježena godišnjica nuklearne katastrofe u Černobilju
Prošlo je 37 godina od ove katastrofe.
RedakcijaNa današnji dan 1986. godine u nuklearnoj elektrani u Černobilju, koja se nalazi na ukrajinsko-bjeloruskoj granici i 110 kilometara od Kijeva, dogodila se eksplozija koja je izazvala curenje oblaka nuklearnih čestica.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski položio je cvijeće u podnožje spomenika u Kijevu u znak sjećanja na žrtve katastrofe u Černobilu.
– Sjećamo se svih onih koji su se borili protiv posljedica nesreće, čije je živote odnio Černobilj. I nećemo dozvoliti nikome da zanemari sjećanje na ovu katastrofu, njene žrtve i heroje koji su dali svoje živote boreći se protiv nje – rekao je Zelenski.
Vlasti tadašnjeg Sovjetskog saveza su pokušale prikriti nesreću, zbog čega je stanovništvo iz obližnjeg Pripjata evakuirano tek naredni dan. Za tri sata, Pripjat je postao grad duhova, a u narednih nekoliko dana na hiljade tona hemijskog materijala je bačeno na reaktor.
Otrovni plin koji se pojavio nakon eksplozije uticao je na Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju i jedan dio evropskih država. Otrovni oblaci nakon deset dana stigli su do Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Japana.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 600.000 ljudi na području od 30 kilometara od mjesta nesreće, bilo je izloženo visokom nivou radijacije.
Oko pet miliona ljudi u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji živi na područjima na kojima je rizik od radijacije visok.
Dok je područje od 155.000 kvadratnih kilometara bilo pogođeno eksplozijom, poljoprivredno područje od 52.000 kvadratnih kilometara postalo je neupotrebljivo u narednih 30 godina. Otprilike 404.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove.
Nakon nuklearne katastrofe, došlo je do povećanja broja oboljelih od karcinoma štitnjače, leukemije, drugih vrsta karcinoma, katarakte i urođenih patoloških bolesti kod beba u regiji.
Prema Černobiljskom forumu, koji čine agencije Ujedinjenih nacija, procjenjuje se da je 4.000 ljudi umrlo od posljedica zračenja.
Anadolija