Direktorica Doma Rade Vranješević: Radnici Doma od sada dužni dostaviti Uvjerenje da nisu u “Registru pedofila”

Dom za nezbrinutu djecu Rada Vranješević u Banjaluci jedna je od bolnih tema ovog grada.

Kao društvo, republika, grad u više navrata smo se ogriješili o djecu koja su ostavljena i nemoćna i kao takva laka meta za manipulisanje i, na žalost, česta meta raznih predatora i siledžija.

Svjedoci smo posljednjih godina, a pogotovo posljednih mjeseci, nekoliko slučajeva koji su šokirali Banjaluku ali i cijelu regiju.

Polovinom januara ove godine banjalučkom tužilaštvu podnesen je izvještaj protiv 60-godišnjeg portira u Domu “Rada Vranješević” M.J. zbog sumnje da je seksualno zlostavljao štićenicu te ustanove, a prema prijavi, sumnjiči se da je portir seksualno iskorištavao djevojčicu četiri mjeseca. Prije toga se dogodio slučaj obljube štićenica Doma svega mjesec dana ranije kada je 17. decembra prijavljeno da je portir A. K. seksualno iskorištavao djevojčicu mlađu od 15 godina.

I u ranijim godinama se događalo da su štićenici Doma Rada Vranješević žrtve seksualnog nasilja. Tako su u aprilu 2018.godine radnici Doma u anonimnom pismu koje su poslali medijima optužili dva portira da dolaze u pijanom stanju i verbalno i seksualno uznemiravaju štićenice i radnice ovog doma. U pitanju su bili portiri Radoslav Stakić i Milorad Jerilović, koji su kasnije suspendovani sa posla.

U akciji “Klub” u junu 2019.godine uhapšeno je 11 lica zbog sumnje osoba da su se bavili prodajom droge i navođenjem maloljetnica na prositutuciju a konkretno se ukazivalo da su u pitanju štićenice doma za nezbrinutu djecu.

U novembru 2019. je Dragan L. uhapšen  zbog sumnje da je obljubio dvije maloljetnice, starosti 14 i po i 15 i po godina.

Prema izvorima portala Žurnal, nije rijetka pojava da rukovodstvo Doma „Rada Vranješević“, zajedno sa radnicima Centra za socijalni rad i rukovodstvom Psihijatrije olako zapečate sudbinu djece, smještajući ih na Psihijatrijsku kliniku. Isti izvor je novinarima Žurnala potvrdio da se djeci daju “povećane doze tableta za smirenje i protiv bolova, kao i da štićenici Doma odlaze napolje bez nadzora, čime su izloženi opasnim situacijama”.

Grupa građana iz Ulice Đure Đakovića  je u anonimnom pismu medijima uputila dopis početkom maja u kojem se tvrdi da je raspoređivanje radnika u Domu od strane ovlaštenog lica suprotno odredbama Zakona o socijalnoj zaštiti i Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, a što za posljedicu ima “česte probleme koji se manifestuju kroz vršnjačko nasilje, zloupotrebu djece i mladih, pokušaje suicida, česta bjekstva iz Doma”.

Početkom februara, nakon prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja nad štićenicama a potom i ostavke Vladimira Kajkuta na čelu te ustanove, Vlada Srpske imenuje Darijanu Kecman na funkciju vršioca dužnosti, a smijenjen je i Upravni odbor Doma.

Međutim, i za vrijeme nove uprave i direktorice dogodila su se dva nemila događaja.

Šesnaestogodišnja štićenica Doma je 21. marta pokušala da se ubije u prostorijama ove ustanove, nakon čega je primljena u UKC Srpske gdje se kasnije i oporavljala i izašla stabilnog zdravstvenog stanja.

U aprilu je Petar Lj. (21) iz Gradiške osumnjičen da je na plaži kod Zelenog mosta imao seksualne odnose sa djevojčicom M. R. (13), a koja je štićenica Doma za nezbrinutu djecu „Rada Vranješević“ u Banjaluci. On je početkom maja pušten iz pritvora na slobodu uz mjere zabrane.

Direktorici Doma Darjani Kecman uputili smo pitanja sa namjerom da vidimo trenutno stanje u samom Domu.

Na naše pitanje da li je nakon njenog imenovanja došlo do ponovnog vanrednog nadzora koji je najavio ministar zdravlja Alen Šeranić, Kecman odgovara da je “Komisija za vršenje vanrednog stručnog nadzora isti završila neposredno prije njenog imenovanja, kao i da se radi o 22 preporuke koje se trebaju sprovesti i da su oni, kao Dom, sproveli čak 21 od tih mjera”.

– Kao jedna od najbitnijih preporuka bila je izrada Protokola i postupanju u kriznim situacijama a koji podrazumijeva koje su obaveze i nadležnosti zaposlenih u Domu i na koji način postupiti u slučaju nemilih događaja kao što su sumnja na zlostavljanje, zanemarivanje ili ugrožavanje zdravlja i života, vršnjačko nasilje, nedolazak na vrijeme u Dom – navodi se u pismenom odgovoru direktorice Kecman portalu BLink.

Direktorica Doma navodi da portiri osumnjičeni za obljubu štićenica nisu vraćeni na posao, odnosno da je jednom portiru prestao radni odnos otkazom ugovora o radu, dok je drugi portir još uvijek pod suspenzijom i nalazi se u pritvoru.

Trenutno u JU Dom “Rada Vranješević” boravi 105 štićenika, dok je smještajni kapacitet 120 maloljetnika. Potvrđeno je i da je angažovan veći broj dodatnog stručnog kadra zbog gotovo uduplanog broja djece na smještaju kao i da je primjetan priliv djece sa poteškoćama u razvoju kao i djece sa društveno neprilagođenim ponašanjem.

– Prvi potez po preuzimanju dužnosti v.d. direktora bio je da se održi sastanak sa svim zaposlenima, kao i da se usvoji novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji  i sistematizaciji koji kako bi upravo štićenici bili maksimalno zaštićeni. Zatraženo je i da svi radnici Doma dostave Uvjerenje o nekažnjavanju i Potvrdu da nisu evidentirani u Registru prestupnika za polno i seksualno nasilje nad maloljetnicima “Registar pedofila”, kao i da dostave uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivični postupak – navodi se u odgovoru Darijane Kecman.

Prosto nevjerovatno djeluje činjenica da do proljeća 2022.godine prethodni pravilnici Doma za nezbrinutu djecu nisu predviđali da radnici moraju dostaviti navedene potvrde budući da rade sa maloljetnicima?!

Novi menadžment je uveo i praksu da se prilikom zasnivanja radnog odnosa sa novim radnicima obavezno traži i nalaz i mišljenje kliničkog psihologa sa posebnim akcentom na test ličnosti.

Kecman priznaje da joj nije jasno zašto u proteklom periodu nije bio izrađen Protokol o postupanju u kriznim situacijama kao što je to resorno ministarstvo i naložilo.

Da Kecman nastavlja tradiciju odgovornih lica u javnim ustanovama Srpske pa da se na kraju odgovornost prebacuje na medije, odnosno novinare, vidi se na kraju samog dopisa, odnosno odgovora na naša pitanja.

– Sve ovo nam je pokazatelj da idemo u dobrom pravcu u smislu unapređenja i maksimalne zaštite naše djece, ma koliko se pojedini mediji trudili da nas ocrne i da nas negativno predstave – navodi Kecman u svom odgovoru našem portalu.

– Apelujemo na sve medije da prilikom izvještavanja javnosti o ovakvim temama izbjegavaju senzaciju i da prije pisanja provjere tačnost informacija, te da posebno vode računa o zaštiti prava na privatnost i mogućnost identifikovanja štićenika, kao i o riziku dodatnog traumatizovanja djece i mladih – navodi direktorica Doma u svom dopisu.

Javnost, ali i mediji kao instrument obavještavanja, moraju pokazati više interesovanja za ove teme, ma koliko bolne one nekad bile.

Senzacionalizam se upravo i pojavljuje kada zaboravimo, a dešava nam se to često, na “djecu iz Doma”.

Društvo, kao i mediji koji su ogledalo tog istog društva, nerijetko na ovakve vijesti i događaje reaguje impulsivno, a to najčešće nije dobro ni za percepciju te djece u javnosti ali ni samu djecu.