DR NELE KARAJLIĆ za BLINK: Danas je sve oko nas “Top lista nadrealista”

Legendarni muzičar i glumac Nenad Janković alijas dr Nele Karajlić najavio je nastup na ovogodišnjem izdanju Nektar OK Festa na Tjentištu koji će se održati od 14. do 16. jula.

Slavni muzičar ističe da na festival koji se održava u srcu Nacionalnog parka Sutjeska dolazi sa nešto drugačijim programom, a u razgovoru za Blink portal publici poručuje da će uživati u standardnim hitovima, ali i pjesmama koje odavno nije svirao.

Najavljen je Vaš nastup na OK Festu na Tjentištu. Šta spremate za publiku koja će doći na ovaj festival?

Spremamo jedan malo drugačiji program od onih koje je publika imala prilike da vidi do sada.  Biće tu, osim naših standardnih hitova, i neke pjesme koje odavno nismo svirali, a koje bi mogle da se okvalifikuju kao antologijske. Uglavnom, garantujem  jedno veoma uzbudljivo veče, jer svaki put kad me zovu na OK fest osjećam se počašćeno i uzbuđeno.

Lokacija na kojoj se održava festival nosi veliki istorijski značaj. Koliko lokalitet Nacionalnog parka Sutjeska može pomoći mlađim generacijama da shvate značaj ovog mjesta?

Na tom mjestu je, manje ili više, odlučen pobjednik u Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji. To je bio onaj odlučujući gol kojeg su partizani dali, poslije čega je cijela istorija krenula u drugom pravcu. Mladi bi svakako morali da znaju čitavu tu istoriju, jer samo poznavajući prošlost mi možemo da se nadamo da će se budućnost graditi u školama i univerzitetima, a ne u kanjonima rijeka.

Nedavno ste gostovali u potkastu “Sirotanovića”, i pričali ste o tome kako je hljeb skup, a telefon jeftin jer ga danas imaju svi. Šta mislite da li bi gledanost “Top liste nadrealista” danas bila veća, pod uslovom da je sada snimate i da provlačite tematiku i problematiku današnjice?

Danas je sve oko nas Top lista nadrealista. Teško da bi bili nadrealniji od realnosti. Buka koja je nastala pojavom društvenih mreža tu je nadrealnost samo pojačala. Teško da bi mi mogli da budemo glasniji od društvenih mreža. Nekad mi se čini da ih je neko stvorio da bi komunikacija među ljudima bila otežana, baš kao što je Bog čovjeku uvalio hiljade jezika u trenutku kada je shavtio da se Babilonska kula može popeti do Njega.

Nedavno ste se oglasili putem društvenih mreža povodom rasprave sa Sejom Seksonom o “Zabranjenom pušenju”. Naime napisali ste da je ime bendu dala Vaša majka, a to do sada široj javnosti nije bilo toliko poznato. Kako je došlo do toga da baš Vaša majka da ime bendu, i da li je bilo još nekih ideja za naziv benda?

Sve sam detaljno opisa u knjizi “Fajront u Sarajevu”. Imali smo veoma kratko vrijeme da damo ime bendu, jer nas je čekala jedna koleltivna svirka na kojoj smo prvi put nastupili. Majka je ušla u zadimljenu prostoriju u kojoj smo vježbali, i rekla nam da je ovde zabranjeno pušenje. Nama je odmah kliknulo. Tako smo dobili to ime koje je samo u sebi imalo epitet zabranjeno, epitet koji nas je pratio cijelu karijeru.

Brojni su koncerti iza Vas. Ako biste vratili vrijeme, koji Vam je bio najposjećeniji, a kojeg se ne želite sjećati?

Imali smo koncerte koji su bili očajno prazni. Na jednom nastupu u zapadnoj hercegovini prodali smo samo šest karata. Ali smo ga odsvirali. Rekli su nam da počnemo da sviramo pa će raja doći iz kafića. Bilo je još takvih propasti.

Najviše publike bilo je na velikim koncertima na dočeku štafete u Beogradu osamdeset pete, ili na velikom prvomajskom koncertu u Rimu gdje je bilo više od million ljudi.

Publika često voli da kaže kako nastavci nekih legendarnih ostvarenja rijetko uspiju da opravdaju očekivanja. Međutim sudeći prema komentarima na serijal “Složna braća Next Đeneration” ovo se na sreću nije desilo. Publika je dobila očekivani zaplet i humor. Kakvi su naredni planovi kada je u pitanju ovo ostvarnje?

“Složna braća Next đenerejšn”, čeka novi, treći nastavak. Krčka se i uskoro će da počne da se rađa. Ja sam izuzetno zadovoljan serijalom, ne samo sa ekipom glumaca koja je izvanredna, već i sa odzivom publike i načinom na koji je ta serija prihvaćena.

Pjesme “Zabranjenog pušenja” iz devedesetih su svojom tematikom mogle postati filmovi. Stihovi su kod slušalaca stvarali slike likova koje ste ubacivali u pjesme poput “Pišonja i Žuga” ili “Tri ratna havera”. Ako biste danas pravili pjesme sa ovakvom tematikom, šta bi Vam bilo najveće nadahnuće?

Još uvijek čekam da se pojavi to nadahnuće.

Muzika koju ste stvarali u devedesetim često je vezana za taj period. Ipak mlađe generacije koje ne pamte to vrijeme su česti gosti na Vašim koncertima i zajedno sa Vama pjevaju popularne stihove. Mislite li da mlađe generacije mogu da razumiju vrijeme koje je bilo prije njihovog rođenja?

Muzika preskače sve granice, pa i generacijske. Ono o čemu smo mi pjevali to novim genracijama izgleda drugačije nego nama, ali je muzika ta koja nas veže. Svaku našu pjesmu možete da gledate iz više uglova…. kao dio onog starog vremena, ili kao nešto što je aktuelno i danas. Ono što je sigurno je to da su preživjele test vremena. Zato se o njima danas i govori.

Aktivno nastupate sa Stefanom Milenkovićem i jedan takav koncert je nedavno održan i u Banjaluci. Možete li nam reći kako je došlo do ove saradnje i šta je najveći izazov u spajanju rokenrola sa klasičnom muzikom?

Saradnja sa Stefanom je nešto najuzbudljivije što sam doživio poslednjih godina. Nastala je na nagovor našeg zajedničkog prijatelja, a nastavila se na osnovu Stefanove i moje radoznalosti. Mislim da je to nešto što će nas odvesti u budućnost.

Šta biste poručili publici koja planira da dođe na Tjentište i na Vaš koncert na OK Festu?

Garantujemo dobar provod, mnogo energije, znoja, ljubavi, ljepote. Divno je vidjeti mladi svijet zajedno kako se voli i uživa. Morate priznati danas je to rijetkost.