Jedini akvarijum u Banjaluci: Mjesto gdje možete vidjeti PITONA, GUŠTERA-LEOPARDA, KORNJAČE I RIBE (FOTO)
Od prošle godine grad Banjaluka ponovo je počeo izdvajati sredstva za akvarijum.
Ivana LjubičićJedini akvarijum u Banjaluci gdje se mogu vidjeti razne slatkovodne ribe, gmizavci i vodozemci nalazi se u sklopu Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci.
Među stalnim stanovnicima nalaze se burmanski i kraljevski piton, pirana, crvenouhe kornjače…
– Iako se većinom radi o vrstama iz tropskih oblasti, ima i organizama iz naših područja – kaže viši laborant na PMF-u Banjaluka dr Igor Trbojević za Blink.
Akvarijum je prvenstveno bio osmišljen kao laboratorija za studente.
– Ovdje su naši student radili diplomske radove i pripremali mastere za doktorske distertacije, tako da je akavarijum bio baš laboratorijski osmišljen. Međutim, to je s vremenom prevazišlo taj okvir i danas je to javni akvarijum otvoren za sve posjetioce – ističe Trbojević.
Igor Trbojević
Nakon što je akvarijum zaživio, pojavio se problem finanasiranja.
– Grad Banjaluka je na početku finansirao javni akvarijum, ali je prije nekih sedam godina to stalo. Tek smo od prošle godine ponovo počeli dobijati donacije od grada, tako da smo sada uspjeli da nabavimo i nove organizme ali i da uzmemo nešto od opreme. Nadamo se da ćemo da gradom nastaviti komunikaciju i nastaviti dobijati pomoć – ističe Trbojević.
-
- kornjača
Ulaz u akvarijum košta svega 1, 50 KM, dok je za grupne posjete karta 1 KM.
Kada su upitanju drugi akvarijumi, najbliži nama nalazi se u Kragujevcu u Srbiji.
Problem sa crvenouhim kornjačama
Većina kornjača koje se nalaze u akvarijumu su usvojene, odnosno fakultet je dobijao kornjače od građana koji koji nisu znali šta da rade sa njima.
– To su crvenouhe kornjače koje su invazivne i nisu poželjne u našem staništu jer ugrožavaju našu domaću kornjaču. Tako da smo njih usvajali i njih najviše imamo – kaže naš sagovornik.
Naime, stanovi nisu mjesta za držanje ovih vrsta životinja. Obično roditelji djeci ispunjavaju želje, a kasnije te kornjače ne mogu održavati.
– Ove vrste kornjača drže se u poluvodenom eko sistemu. To zahtjeva veliki prostor i svaki dan se treba čistiti voda koja inače počne da smrdi – kaže Tbrojević.
Zato sledeći put kad odete u pet šop dobro se raspitajte koju vrstu životinje uzimete, da se vaše male, slatke kornjače ne bi pretvorile u “džina” koji traži mnogo više brige nego što mu možete pružiti.