Kako se zaštititi od sezonskih alergija?

Alergije – šta se to dešava u našem organizmu?

Alergija je reakcija odnosno preosetljivost organizma na određene materije iz prirode i okoline.

Zahvaljujući našem imunitetu, alergije nisu izazvane baš svime što nas okružuje, ali da nema imuniteta, teoretski bi sve zapravo i moglo prouzrokovati alergijsku reakciju.

Potpuno savršen imunitet tokom cijele godine toliko je rijetka pojava da možemo slobodno reći da ne postoji. Reakcija našeg organizma na alergene je različita, pa se tegobe i simptomi mogu pojaviti u cijeloj kalendarskoj godini, ali se najčešće dešavaju u sezoni alergija.

Naravno, pogađate, sezona je upravo u vrijeme cvjetanja top-alergena na našim područjima, što se redovno događa u proljeće.

Sezonski kalendar alergija

Sezonski alergeni su polen korova, trava i polen drveća, a cjelogodišnji grinje, perje, dlaka kućnih ljubimaca, glodari i neki insekti. Vrlo je korisno da znate kada će se prisutnost alergena u vašoj okolini pojačati, jer kao i za sve ostalo, i za alergije važi: bolje spriječiti nego liječiti.

AMBROZIJA – Kraljica svih polenskih alergena. Biljka koja se prilagođava gotovo svakom podneblju i ima izuzetno visoku produkciju polena. Njena sezona polinacije traje od početka juna pa sve do kraja oktobra.

TRAVE – Vrste trava su mnogobrojne, ali većina svoj period polinacije započinje u aprilu, dok je koncentracija polena najveća u maju i junu. Trave su jedan od najvećih uzročnika alergija na ovom području.

ŽENSKA BOKVICA – Široko rasprostranjena višegodišnja biljka. Raste na livadama, uz ulice i kanale. Umjereno alergen polen, u vazduhu je prisutan u malim količinama u razdoblju od maja do septembra.

PELIN – Korovska samonikla biljka, rasprostranjena je po čitavoj Evropi i cvjeta u septembru i oktobru. Iako je biljka izvor zdravlja, njen polen ima izuzetno visoka alergena svojstva.

BOROVI – Igličaste biljke, stabla i grmovi, zimzeleni su i iako nemaju visoki alergijski potencijal, uzročnici su alergija, pogotovo na Mediteranu.

JASEN – U kasno proljeće i ljeto kada jasen cvjeta, rasprostriraće svoj umjereno do jako alergen polen.

GRAB – Iako ne doseže veliki alergeni potencijal, grab je takođe alergen čiji će se polen pojavljivati u vazduhu početkom aprila.

MASLINA – Još jedna mediteranska biljka koja u aprilu pa sve do juna raspršuje svoj polen, uzrokujući srednje do jake alergijske reakcije kod osoba sklonih alergijama.

ČEMPRES – Ova biljka cvjeta i raspršuje svoj polen u kasnim zimskim mjesecima, pa se alergije uzrokovane polenom čempresa lako mogu prikriti i pripisati virusnim infekcijama.

GRINJE – One su svuda u toku cijele godine, pomirite se s tim. Ono što možemo učiniti kako bismo sprečili visoki stepen alergijske reakcije na grinje je češće mijenjanje posteljine i generalno održavanje domaćinstva na redovnom nivou. To nikako ne znači da vam dom mora biti kao apoteka, ali posteljina koju ćete jednom dnevno iznijeti na vazduh i protresti može u znatnoj mjeri smanjiti štetne efekte ovih podstanara.

ŽIVOTINJSKA DLAKA – Ne brinite, ako ste alergični na slatke male kuce ili mace, ne znači da treba da ih zaobilazite u širokom krugu, iako alergičnoj osobi ne bismo preporučili da u svom domu ima ljubimca čije krzno uzrokuje probleme s disanjem. Ako ojačate svoj imunitet, možda i dobijete priliku da pomazite ova bića bez panike.

PRAŠINA – Većina prašine u našem domu zapravo je odbačena koža, i to naša. Ako ste alergični na prašinu, niste alergični sami na sebe već na ostale supstance prašine. Rješenje ove alergije koja je u nekim domovima prisutnija intenzivnije nego u drugim je da se uhvatite krpe i usisavača.

Klimatske promjene i duga zima mogu neznatno odložiti vrijeme cvjetanja.

Kako se prirodno boriti protiv alergije? 

1. Daj nam sunca ili vitamina D: nedostatak vitamina D jedan je od faktora koji utiče na osjetljivost organizma na alergene.

Većina ljudi ima deficit vitamina D i potrebno je obezbijediti dodatan unos. Prirodno to možemo uraditi uključujući određene namirnice u svoju ishranu: narandže, tunjevinu, jaja, obogaćene žitarice, šitake pečurke…

2. Održavajte sluznicu nosa vlažnom – to je važno jer na taj način sprječavate prodor alergena i drugih štetnih čestica.

Suv vazduh usljed sve viših temperatura isušuje sluznicu nosa i grla. Prije izlaska nanesite mast koja održava sluznicu vlažnom i sprječava da se nakupljaju i prolaze alergeni u nos.

3. Po povratku u kuću, obavezno skinite svu odjeću i istuširajte se. Važno je da isperete nos – vodom i potom izotoničnim odnosno fiziološkim rastvorom.

Znamo da na tržištu ima puno preparata i pitate se kako izabrati jedan?

Birajte izotonične rastvore bez konzervansa i čija je pH vrednost što bliža pH vrednosti nosa. Na taj način nećete ošteti sluznicu.

Konzervansi izazivaju krvarenje nosa i samo će nos učiniti još više ranjivim.

4. Eterična ulja – postoji puno naučnih dokaza o antiseptičnom, antimikrobnom i antivirusnom dejstvu eteričnih ulja, pa se danas mnoga eterična ulja koriste kao pomoć kod različitih oboljenja – kašlja, bronhitisa, reumatskih tegoba, migrena, glavobolja, depresije i anksioznosti, a pomažu i kod alergije.

Bilo da je u pitanju inhalacija etarskim uljima, masaža ili kupka, osjetićete olakšanje.

5. Kada ste u blizini alergena nosite masku – bilo da ste u šetnji ili čistite kuću, ako je okidač alergije u blizini, maska će pomoći. 

6. Umirite alergijski kašalj biljnim sirupom koji efikasno umiruje kašalj, širi disajne puteve i ublažava spazam bronhija. 

Biramzdravlje.rs