Koliko za gorivo? Šok na pumpama širom svijeta
Foto: Unsplash

Koliko za gorivo? Šok na pumpama širom svijeta

Cijene na pumpama mogu da budu i politički "dinamit".

Širom svijeta, vozači preispituju svoje navike i lične finansije zbog naglog skoka cijena benzina i dizela, podstaknutog ruskim ratom u Ukrajini i globalnim oporavkom od pandemije kovida 19. Cijene energije su jedan od ključnih faktora rasta inflacije širom svijeta, zbog kojeg je životni standard sve skuplji, prenosi agencija AP.

Za milione ljudi, koji nemaju pristup adekvatnom javnom saobraćaju ili ne mogu da se odreknu automobila iz nekog drugog razloga, rješenje je da ipak plaćaju gorivo, ali štede negdje drugo.

Cijene benzina i dizela su složena kombinacija cijena sirove nafte, poreza, kupovne moći i bogatstva pojedinačnih zemalja, vladinih subvencija tamo gdje ih ima, i prihoda posrednika kao što su rafinerije. Cijena nafte je u dolarima, tako da ako neka zemlja uvozi taj energent, računa se i kurs – cijene goriva u Evropi nedavno su skočile dijelom i zbog slabije vrijednosti eura.

Često postoje i geopolitički faktori, kao što je rat u Ukrajini. Kupci koji odbijaju da kupe rusku sirovu naftu i zabrane koje su zapadne zemlje uvele na ruske energente potresli su naftna tržišta već suočena sa manjim zalihama zbog brzog oporavka od pandemije.

Postoji globalna cijena nafte – oko 110 dolara po barelu – ali ne i globalna cijena goriva zbog poreza i drugih faktora.

U Hong Kongu i Norveškoj, možete da platite više od 10 dolara po galonu (oko 3,8 litara). U Njemačkoj, možda oko 7 i po dolara po galonu, a u Francuskoj 8. Prosječna cijena u Sjedinjenim Državama po galonu je nešto niža, oko 5 dolara, ali je to prvi put da je tako visoka.

Stanovnici siromašnijih država brzo osjećaju posljedice većih cijena energije, ali nisu pošteđeni ni Evropljani i Amerikanci. Amerikanci imaju slabiji pristup javnom saobraćaju, a čak ni saobraćajne mreže u Evropi nisu dostupne svima, naročito u selima.

Američki predsjednik Joe Biden traži od Saudijske Arabije da proizvodi više nafte da bi pomogla da se smanje cijene goriva, a planira da i tu zemlju posjeti narednog mjeseca nakon što je OPEC odlučio da poveća proizvodnju. SAD i druge zemlje takođe su pustili naftu iz strateških rezervi, što pomaže ali nije ključno.

Nekoliko zemalja ograničilo je cijene goriva, među kojima je Mađarska, gdje popust ne važi za strane tablice. U Njemačkoj, vlada je smanjila porez za 35 centi po litru benzina i 17 centi za dizel, ali su cijene uskoro počele ponovo da rastu.

Njemačka je takođe uvela jeftiniju mjesečnu kartu za javni saobraćaj od 9 eura, što je dovelo do gužvi na željezničkim stanicama i vozovima tokom nedavnog prazničnog vikenda. Međutim, taj program traje samo tri mjeseca i ne koristi mnogo stanovnicima sela gdje nema željezničkih stanica.

Potrošnja goriva je na nivou od prije pandemije, pokazuju podaci njemačkog udruženja benzinskih stanica.

Da li je olakšanje na vidiku? Mnogo toga će zavisiti od toga kako rat u Ukrajini bude uticao na globalna tržišta nafte. Analitičari kažu da će određene zalihe ruske nafte definitivno nestati, s obzirom na to da je Evropska unija, najveći i najbliži ruski kupac, obećala da će okončati veći dio uvoza ruske nafte u roku od pola godine.

U međuvremenu, Indija i Kina kupuju više ruske nafte. Evropa će zalihe morati da nabavlja iz drugih zemalja, kao što su bliskoistočne koje takođe ne ispunjavaju zacrtane ciljeve kada je riječ o proizvodnji.

Voanews

[DCRP_shortcode style="3" image="1" excerpt="1" date="0" postsperpage="4" columns="4"]
KATEGORIJE
TAGOVI

KOMENTARI

Wordpress (0)