Kućni poslovi poboljšavaju funkciju mozga djeteta, tvrde naučnici

Kućni poslovi ili zadaci koji se djeci redovno postavljaju, poboljšavaju funkciju mozga, odnosno povezani su sa sa boljim akademskim učinkom i vještinama rješavanja problema, tvrde naučnici sa La Trobe University. Studija, koju je vodila dr Deanna Tepper i koja je objavljena u Australian Occupational Therapy, otkrila je da su redovni kućni poslovi povezani sa boljim izvršnim funkcijama kao što su planiranje, samoorganizovanje, prebacivanje sa zadatka na zadatak i pamćenje određenih uputstava.

Kućni poslovi su korisni zbog drugih aspekata života
Dr Tepper navodi da rezultati studije pokazuju da poslovi koji uključuju aktivnosti slične kućnim poslovima kao što su kuvanje ili baštovanstvo mogu da budu posebno korisne za djecu.

– Roditelji treba da im zadaju poslove koji odgovaraju uzrastu i sposobnostima djeteta kako bi im olakšali razvoj izvršnih funkcija. Djeca koja redovno kuvaju, pripremaju porodični obrok ili čupkaju korov u bašti imaju veće šanse da se istaknu u drugim aspektima života, kao što su školske obaveze i zadaci ili rješavanje nekih problema – istakla je dr Tepper.

Radna memorija i sposobnost razmišljanja zavise od aktivnosti deteta
Studija je obuhvatila roditelje i staratelje 207 djece, uzrasta od 5 do 13 godina. Sredinom 2020. godine od roditelja/staratelja je zatraženo da popune upitnike o broju poslova koje njihova djeca svakodnevno obavljaju i izvršnoj funkciji njihovog djeteta. Istraživači su otkrili da angažovanje u poslovima brige o sebi, kao što je pripremanje obroka, i poslovi za brigu o porodici, na primjer, pripremanje obroka za nekog drugog, značajno predviđa radnu memoriju i inhibiciju (sposobnost razmišljanja prije nego što djeluje).

Dok su prethodna istraživanja pokazala da angažovanje djece u poslovima prilagođenim uzrastu može da poveća osjećaj autonomije i da je povezano sa poboljšanim prosocijalnim ponašanjem i većim zadovoljstvom životom, ovo je prva studija koja se bavi povezanošću redovnih obaveza i kognitivnog razvoja djeteta, posebno izvršnog.

Kućni poslovi omogućavaju djetetu da se fokusira, razdvaja bitno od nebitnog…
Izvršne funkcije se obično definišu kao radna memorija, sposobnost praćenja i manipulacije privremenim informacijama, inhibicija, sposobnost inhibicije automatskih odgovora ili potiskivanja nebitnih informacija kako bi se fokusirali na zadatak, sposobnost pomeranja fokusa između zadataka.

– Tipično, ove vještine počinju da se razvijaju u ranom djetinjstvu i nastavljaju da se razvijaju tokom kasne adolescencije i ranom odraslom dobu. Kašnjenja u razvoju izvršnog funkcionisanja djeteta mogu da dovedu do poteškoća u sposobnosti samoorganizovanja, planiranja i rješavanja problema kao odrasli, što ima implikacije kasnije u životu na performanse čitanja i matematičke sposobnosti, kao i predviđanje ukupnog akademskog postignuća u kasnijem djetinjstvu – naglašava dr Deanna Tepper.

Rani razvoj izvršnog funkcionisanja je takođe povezan sa angažovanjem u tercijarnom/visokom obrazovanju i poboljšanim fizičkim zdravljem, kao i boljim finansijskim statusom u odraslom dobu.

– Istraživanje ukazuje da bi možda bilo moguće poboljšati izvršne funkcije razvojem individualizovanih aktivnosti učenja i kroz rutine. Pretpostavili smo da bi djeca, koja su obavljala više kućnih poslova, imala bolju moć rasuđivanja i radnu memoriju – navodi dr Tapper.