MILORAD DODIK PONAVLJAČ RAZREDA Zašto to tek sad saznajemo i da li je to više i bitno?

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je ponavljao razred, a to se dogodilo u prvom razredu Poljoprivredne škole u Banjaluci.

Ovo neobično otkriće u javnost je prvi plasirao Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, i to na tribini u Prijedoru kada je saopštio “kako je strogi  profesor Branko Grahovac oborio na godinu Milorada Dodika”.

Jelena Trivić, potredsjednica PDP-a, je na svom zvaničnom FB profilu postavila pitanje oko Dodikovog školovanja. Zanimljivo, targetirala je na kraju teksta i Goricu Dodik, ćerku srpskog člana Predsjedništva BiH i faktički je izazvala da ona odgovori na pitanje koje je zagolicalo medijsku javnost Srpske.

Nismo mnogo čekali jer je Gorica Dodik, poznata kao izuzetno aktivna na tviteru, promptno odgovorila Jeleni Trivić i faktički potvrdila da je njen otac ponavljao prvi razred srednje škole.

Nebojša Vukanović je kasnije na svom blogu naveo da su sada neke stvari jasnije.

– Dvije decenije u provaliju nas sve vodi diplomirani mesar iz Laktaša, koji je ponavljao prvi razred Poljoprivredne škole i završio svega 3 razreda mesarskog zanata, kao i drug Tito koji je bio priučeni bravar a redovno je jedva završio nekoliko razreda osnovne škole – napisao je Vukanović.

I zaista, postavlja se pitanje koliko je i u kojoj mjeri bitno formalno obrazovanje, pogotovo za političke lidere, a pogotovo naših malih zemalja na brdovitom Balkanu.

Josip Broz je na primjer bio mašin bravar, ali nesumnjivo izuzetno sposoban u vrlo trusna vremena za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali i nekoliko decenija kasnije. O njegovim (ne)djelima a posebno zaostavštini se može diskutovati, ali da je u jednom dužem vremenskom periodu bio jedan od najvažnijih svjetskih političara, u to nema nikakve sumnje.

Sa druge strane imamo primjere Vojislava Šešelja i Vuka Draškovića, ljude besprijekorne naučne i intelektualne karijere, koji su kasnije totalno “izgubili kompas” i danas ne predstavljaju ama baš nikakav bitan politički faktor u Srbiji, a nerijetko služe i kao primjer nečeg negativnog u politici, a nerijetko i predmet ismijavanja.

Ipak, Zoran Đinđić je jasan primjer ujednačenosti školovanja i političke karijere. Đinđić je 1979.godine doktorirao na tezi “Problemi utemeljenja kritičke teorije društva” kod čuvenog njemačkog sociologa i filozofa Jigena Habermasa. Ipak, njegovu reformu Srbije zastavio je atentat u martu 2003.godine.

Dodik, zanimljivo nije jedini ponavljač u redovima SNSD-a. Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Republici Hrvatskoj takođe je ponavljao prvi razred srednje škole. Kasnije je završio privatni Komunikološki fakultet čiji je vlasnik i dekan bio Aleksandar Bogdanić, inače dugogodišnji savjetnik Željke Cvijanović.

Bilo kako bilo, ponavljanje razreda u srednjoj školi, kao i formalno obrazovanje, mogu biti, ali i ne moraju, pokazatelji sposobnosti i znanja političkih lidera.

Zanimljiv komentar o ovom slučaju dao je i politički analitičar Velizar Antić koji postavlja pitanje zašto je opoziciji trebalo 16, odnosno 20, godina da sazna ovu važnu informaciju o svom najvećem političkom protivniku.

– To takođe dovoljno govori zašto je Dodik vladao svih ovih 16 godina u kontinuitetu – naglasio je Antić.

Ipak, ova informacija možda i može da znači za nekog političara koji je na početku svoje političke karijere.

Za osobu koji je profesionalni političar preko 30 godina i skoro 20 godina u vlasti, sa rezultatima kojima svakodnevno svjedočimo, ponavljanje razreda u srednjoj školi zbog slabog poznavanja srpskog jezika svakako je najmanji problem.