Namirnice koje djeca ne smiju jesti često

Prehrambene navike koje usvojimo u najranijoj dobi, određivaće kakvu hranu ćemo preferirati i kasnije u životu.

Svi ponekad djetetu ponudimo ‘brzu’ hranu, većinom zbog nedostatka vremena, ali koje su stvari koje bi trebali izbjegavati?

– Svakako izbjegavaj visoko prerađenu i rafinisanu hranu, koja u sebi sadrži vrlo malo potrebnih hranjivih tvari i nema nutritivno bogatstvo već samo daje energiju. Takozvane prazne kalorije nisu potrebne nikome, a pogotovo ne djeci koja su u rastu i razvoju i čije se tijelo i mozak razvija i potrebna im je kvalitetna hrana – objašnjava nutricionistica Mirna Trumbetaš.

Flips

Najčešće sadrži so, hidrogenirane biljne masti, potencijalni alergen kikiriki i /ili različite začine u prahu i pojačivače okusa. Prijedlog zamjene nutricionistice Karmen Matković Melki su ekspandirane žitarice za finger food poput kukuruznog flipsa bez soli i začina, rižini ili kukuruzni krekeri bez soli, flips od prosa, amaranta ili krekeri od ostalih cjelovitih žitarica.

Majoneza

Sadrži žumanjak i biljno ulje, ali može sadržavati i škrob i začine, zavisno o vrsti proizvoda. Nema je potrebe uvoditi, umjesto nje uvedi u dohranu jaja. Postoje jako zgodne voćne alternativne majonezi kao naprimjer avokado, koji zbog izvrsnog udjela omega masnih kiselina može biti izvrsna kremasto masna namirnica u receptima za bebine kašice, kaže nutricionistica Matković Melki. “Majoneza je u osnovi rađena od jaja koja su alergeni”,  upozorava i pedijatrica Giovana Armano.

Hrenovke 

Procesuirani prehrambeni proizvod koji se radi od svinjskog i/ili goveđeg, a sad i od pilećeg mesa, masnog i vezivnog tkiva i dodatnih sastojaka. Količina bjelančevina mesa u proizvodu mora biti minimalno 10% . Zbog niskog udjela bjelančevina ne svrstavamo ga u nutritivno vrijedan proizvod za prehranu djece, kaže nutricionistica Matković Melki. Hrenovke i paštete, osim što sadrže masnoće i svakakve druge mesne tvari koje nikako nisu primjerene za prehranu djece, sadrže i razne konzervanse (nitrate, glutamate i sl.) koji takođe mogu izazvati alergijske reakcije, kaže pedijatrica Giovana Armano.

Pašteta

Nutricionistica Karmen Matković Melki objašnjava da je pašteta proizvod od različitih vrsta mesa, strojno otkoštenog mesa, masnog i vezivnog tkiva, iznutrica i dodatnih sastojaka. Količina bjelančevina mesa u proizvodu mora biti minimalno 8%. Preporuka za adekvatnu zamjenu su mesne kašice i kasnije, domaće paštete koje se pripremaju od komada kuhanog mesa, povrća, začina i biljnih ulja te se kao nutritivno cjelovit obrok nude djeci.

Pekarski proizvodi

Većinom sadrže bijelo brašno, dakle pregršt škroba koji daje isključivo energiju i kvasac koji može stvoriti neugodnu napuhnutost pa je zato bolje preporučiti cjelovito pecivo ili hljeb uz obrok, dok krofne, kroasane i ine proizvode treba zamijeniti domaćim biskvitom ili zajednički pripremljenom buhtlom, savjetuje nutricionistica Mirna Trumbetaš.

Slatkiši

Rafinisani bijeli šećer tijelu ne daje niti jedan važan nutrijent. Saharoza se nalazi u namirnicama kao što su slatkiši, deserti i sokovi, no ovaj šećer često je skriven i u nekim namirnicama kao što su žitarice za doručak, peciva, voćni jogurti i deserti, konzervirano voće i povrće te razne gotove juhe i umaci, primjerice kečap, upozorava nutricionistica Tene Niseteo dodajući da je prekomjerna konzumacija šećera glavni faktor rizika za stvaranje zubnog karijesa, prekomjerne tjelesne mase i pojave proljeva u djece. “Slatkiši između obroka smanjuju apetit te dijete nije gladno u vrijeme ručka. Loše djeluju na zubiće, mogu izazvati pretilost i poremećaj metabolizma glukoze”, upozorava pedijatrica Giovana Armano.

miss7mama