NEMATE DVORIŠTE, A ŽELITE VRT: Stručnjaci za BLink objašnjavaju kako do bašte na balkonu (FOTO)

Pravi lijek u borbi protiv gradskog stresa je povratak prirodi. Sadnja povrća, voća pa i ukrasnih biljaka može itekako da vam popravi raspoloženje. Međutim, kako to postići u gradu ukoliko živite u stanu?

– Treba da nađemo način i dio prirode dovedemo sebi, kad već mi nismo u mogućnosti da odemo do nje. Male oaze prirode možemo stvoriti i u sred gradske vreve i tjeskobe – rekla je za BLink predsjednica Udruženja Gradske bašte Milka Tamamović.

Terase  i balkoni su prostori gdje možete zasnovati mini vrt. Već sada, te u  toku proljeća,  idealno je vrijeme da to ostvarite.

– Dovoljno je da imate nekoliko žardinjera dubljih saksija ili jednostavno koristite stare dijelove namještaja da napravite takve žardinjere. Napunite ih zemljom i zabava može da počne – kaže naša sagovornica.

Nemojte zaboraviti da je za biljke važna drenaža. Odnosno saksija bi trebala imati rupe na dnu kako bi višak vode mogao izaći, a savjetuje se da u zemlju ubacite i po koji kamen.

Cvijeće i povrće mogu da budu savršena kombinacija na balkonu.

– Moj predlog za mini vrt je sledeći: 10 sadnica stalnorađajućih jagoda, 1 kadifa, 1 neven, šaka crvenog luka za sadnju, glavica bijelog luka , 2 celera, 1-2 čili paprike, 3-5 blitvi , 3-4 peršuna , 10 mrkvica , 3-4 cikle , 2-3 šeri paradajza, 1 posudica žalfije, ruzmarina, mente, majčine dušice i bosiljka. Šta god izaberete nećete pogriješiti. Birajte ono što volite to i stavljate na svoju terasu. Žardinjera treba da je duboka oko 30-40 cm da bi biljke imale dovoljno mjesta da razviju solidan korjen, a onda i dobar urod da daju – kaže Milka Tamamović i dodaje.

– Sjetite se preporuke prastarih mudraca istoka i zapada “Hrana neka vam bude lijek, a lijek hrana”. Mini vrt  sa balkona, terese, krova, dvorišta, gradske bašte neka bude vaš put do zdravlja i životne radosti – kaže naša sagovornica.

Ono što je važno istaći da vas sadnja ne košta mnogo jer su sjemena poprilično jeftina. Na primjer jedna posudica bosiljka je 1 KM.

Kako navode iz jedne banjalučke prodavnice u njihovoj ponudi ima zemlje za sadnju različitih proizvođača, te raznih vrsta đubriva. U prosjeku 20 l zemlje košta oko 6 KM, ali ima i jeftinijih varijanti.

DRUGE OPCIJE

Gradske bašte

Ukoliko nemate dvorište, a želite biti baštovan, takođe možete da se priključite Gradskim baštama. One su dostupne svim građanima koji žele da se stvaraju svoje oaze i proizvedu dio vlastite hrane za svoje potrebe.

– Tu možete dobiti oko 100 m2 zemlje, gdje uz pomoć mentora i ostalih baštovana svako ima priliku da zasnuje svoj vrt iz snova – objašnjava  Milka  Tamamović.

Prostori oko zgrada i ravni krovovi

Jedna od opcija je i da se urede slobodni prostori oko zgrada i da se tu formiraju male začinske i cvjetne baštice. Ravni krovovi su resursi gradske sredine koji mogu biti savršeni mini vrtovi , cvjetnjaci i povrtnjaci za urbane stanovnike.

– Želim napomenuti da takvi krovni vrtovi imaju značajnu ulogu u energetskoj efikasnosti svakog objekta. Zimi toplotna izolacija ali i ljeti nema pregrijavanja. Dodatna vrijednost je bašta u blizini doma svaki dan dostupna svježa i mirisna hrana – objasnila je naša sagovornica.

Banjalučanka Tamara V. kaže da oko svoje zgrade svake godine posadi cvijeće i začinsko bilje, a na terasi i papričice.

– Prošle godine sam posadila lavandu, super se primila. A na svom balkonu imam mini parike koje obožavam. Takođe sam ranijih godina na terasi sadila jagode i bile su zaista ukusne – ispričala je naša sagovornica.

Profesorka Andreana Kovačević-Ćurić iz Banjaluke je dokaz da u gradskoj sredini nije teško napraviti vrt. U našoj galeriji možete pogledati mali djelić onog što Andreana uzgaja.

Naime, iako nema mnogo vremena,  ona gaji preko stotinu biljaka u svom stanu. Andreana je pravi ljubitelj cvijeća.

Andreana Kovačević Ćurić

– Volim biljke koje cvjetaju i najdraže su mi one iz djetinjstva za koje mi je baka objašnjavala da ih ne smijem dirati jer su otrovne, npr. olijandri i sad ih imam gotovo u svim mogućim bojama. Naravno, tu su ruže, bugenvilije, hibiskus, strelicia, pelargonije. I bilo ih je sa seznoskim biljkama preko 100 komada na balkonu i prozorima – kaže Andreana.