Političari “OKUPIRALI” mreže: Stanivuković pokrenuo NOVI trend, Dodika citiraju sa Tvitera, odluke Trivićeve na Fejsbuku

Političari iz Republike Srpske i Federacije BiH doslovno su okupirali društvene mreže. Na mrežama se objavljuje formiranje novih partija, važne političke odluke ali i detalji iz privatnog života.

Društvene mreže su danas neizostavni dio političke komunikacije smatra analitičar i komunikolog Mladen Bubonjić.

– Političari, u oba tabora gotovo podjednako, koriste društvene mreže, Fejsbuk prije svih, u većoj mjeri u odnosu na prošli izborni ciklus. Draško Stanivuković je prvi u značajnijoj mjeri izgradio svoju političku karijeru uz pomoć društvenih mreža. Sada vidimo da ga slijede i ostali političari, čak i oni, poput Milorada Dodika, koji su “politički tradicionalisti” kada je u pitanju komunikacija sa potencijalnim glasačima. Društvene mreže su postale neizostavan segment političke komunikacije i stranke i političari koji zanemare potencijal i moć društvenih mreža teško mogu ostvariti značajniji politički uspjeh – kaže Bubonjić.

Nedavno smo imali situaciju da bivša potpredsjednica PDP-a Jelena Trivić objavi formiranje nove stranke upravo putem drušvene mreže, a ne na konferenciji za štampu, Bubonjić ističe da ovo nije dobar potez.

– Iako su društvene mreže preuzele primat u komunikaciji sa glasačima, ipak način na koji je Jelena Trivić saopštila možda najvažniju odluku u njenom političkom životu, pored kandidature za predsjednika, predstavlja neuobičajen, čak i nevješt i neozbiljan način da se javnosti saopšti jedna takva informacija. Kratka video poruka umjesto javne konferencije za medije, sama umjesto da je okružena političkim saborcima, bez mogućnosti interakcije, takođe uzevši u obzir neverbalne aspekte, sve nam to daje za pravo da posumnjamo u transparentnost i krajnje ciljeve, što je može pratiti u nastavku političke karijere – kaže Bubonjić.

Da li prezentacija na društvenim mrežama može uticati na rezultate izbora, zavisi od brojih faktora.

– Promocija na društvenim mrežama je sve važniji način političke komunikacije. Iako nije jedini, nerijetko je presudan, kao u slučaju Draška Stanivukovića. Međutim, komunikacija putem društvenih mreža i njen uticaj svakako zavisi od sociodemografske strukture stanovništva, od postotka ljudi koji koriste internet kao i broja korisnika samih društvenih mreža. U društvu sa većim brojem korisnika postoji veća mogućnost da će političke poruke doći do potencijalnih glasača. U suprotnom, tradicionalni i klasični kanali političke komunikacije se pokazuju uspješnijim – ističe Bubonjić za Blink.

TVITER PROFIL DODIKA SE NAJVIŠE “CITIRA”

U odnosu na prije četiri godine, primijetno je veće prisustvo političara na mrežama, smatraju i novinari koji svakodnevno prate političku scenu u RS i BiH.

Političari su posebno “okupirali” Fesbuk i Tvriter, kaže novinarka N1 Snežana Mitrović za BLink.

– Pojedini ih koriste vješto, uz saradnike, drugi pak često proklizaju. Svima, ako mogu da generalizujem, trebaju bolji social media menadžeri. Ne može baš klasični savjetnik koji je specijalizovan za neki dio politike, znati sve aspekte društvenih mreža, te eho koji će izazvati neka, u drugim kanalima i drugom vremenu, plasirana objava – kaže Mitrovićeva.

Definitivno se najviše citira tviter profil predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, smatra naša sagovornica.

– Pored Dodika, preteča jutjub politike kod nas je definitivno gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Tu je i Nebojša Vukanović, Jelena Trivić recimo koristi Fejsbuk, a ne treba zaboraviti da je Tviter prvi koristio Igor Radojičić – kaže Mitrovićeva.

Ona ističe i to da je član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović takođe aktivna na društvenim mrežama,  te da pokušava voditi pozitivnu kampanju na Instagramu.

– Mislim da i izbor mreže koju neko forsira govori dosta o političaru, ili stranci. Recimo SDS-ovih funkcionera nema gotovo uopšte na Tviteru, izuzev gđe Pandurević; uglavnom se oglašavaju na Fejsbuku. Dok SNSD ima mnoge aktivne političare na plavoj ptičicu, od gđe Novaković Bursać, preko Mazalice, Žunića. Primjećujem da su SNSD aktivisti n tviteru dosta aktivniji i masovno prisutni od lokalnih izbora 2020.godine. Ipak, ponovo naglašavam da je bilo dosta proklizavanja u generalnoj toj trci za virtuelne korisnike, stvarne glasače. U FBiH moram istaći da objave Sebije Izetbegović, Elmedina Konakovića, SDP-ovih političara, ranije-za vrijeme mandata Bisere Turković, izazivaju dosta reakcija. Tu su i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, ali i Haris Zahiragić. E sad, nekome se sviđa, nekome ne, ali većina pobrojanih izaziva reakcije i privlači pažnju – zaključuje Snežana Mitrović za Blink.

DRUŠTVENE MREŽE SU VAŽNE ZA MLADE POLITIČARE

Novo lice na političkoj sceni Srpske je poslanik PDP-a u NSRS Tanja Vukomanović. Ona navodi da su joj za vrijeme kampanje društvene mreže itekako pomogle.

– Osim par gostovanja na televizijama, društvene mreže su bile nešto čemu sam posvetila najviše pažnje i preko njih sam dolazila do birača. Koristila sam ih za objavu svojih stavova, video sadržaja, fotografija i za sve ono što sam htjela da plasiram i kažem ljudima, jer sam tek na počeku političke priče – kaže Vukomanovićeva za Blink.

Ona ističe da je itekako važno šta pišemo na društvenim mrežama, kome pišemo i kome se obraćamo.

– Imali smo primjere nekih poslanika i funkcionera koji su zbog nekog statusa ili objave ostali upamćeni. Oni više ne mogu ništa da napišu, a da neko ne napravi “skrinšot” njihovih objava. Tako da sve što pišemo ostaje i potrebno je paziti na svaku svoju riječ. Jedan video i jedna poruka mogu nas proslaviti, ali isto tako nas to može i koštati u budućnosti. Koliko god brisali statuse i objave, pogrešne riječi ne možete izbrisati – kaže Vukomanovićeva.

Ipak, Vukomanovićeva na kraju ističe i to da političari ne smiju zaboraviti da društvene mreže često nisu pokazatelj stvarnosti,  te da se stanje na terenu itekako može razlikovati od onog na mrežama.