Zbog čega Njemačka oklijeva sa uvođenjem energetskih sankcija Rusiji?

Njemačke automobilske kompanije ubrzano grade obnovljive izvore energije za potrebe svojih fabrika širom svijeta, ali do sada su na taj način uspjele pokriti tek minijaturni dio svojih globalnih energetskih potreba – oko jedan posto Volkswagen, a Mercedes-Benz i BMW još i manje od toga, objavio je Reuters u posebnoj analizi.

Ona pokazuje koliko je najjača njemačka industrija zavisna o fosilnim gorivima, posebno o prirodnom plinu, i koliko je okretanje alternativi sporo, što takođe objašnjava veliki oprez s kojim Berlin pristupa energetskim sankcijama Rusiji.

Podaci iz 2020. godine govore da je više od polovine energije koju je potrošila njemačka automobilska industrija bilo vezano za fosilna goriva. Tako, na primjer, Volkswagenove energetske potrebe zavise od “neobnovljivih” izvora čak 80 posto, a BMW-ove iznad 60 posto, kako je objavljeno u sklopu projekta Carbon Disclosure (CDP) koji se temelji na kompanijskim podacima, a navodi ih Reuters.

Kako je Mercedes-Benz objavio u aprilu ove godine, iz obnovljivih izvora pokrivaju trenutno 45-50 posto svojih potreba, a ciljaju da će dostići 70 posto do 2030. godine. Oko 15 posto te energije trebalo bi biti proizvedeno u solarnim elektranama ili vjetrofarmama izgrađenima u njihovim fabričkim krugovima ili lokacijama povezanih s njima, a ostatak će nabaviti preko posebnih ugovora (PPA) s proizvođačima obnovljivih izvora energije. Energetski najefikasnija fabrika Mercedes Benza, ona u Sindelfingenu, sada dobavlja 30 posto energije preko solarnih panela instaliranih na krovu.

Iz nove gigatvornice američkog Tesle, koja je locirana pored Berlina, nisu odgovorili koliko energije dobijaju od solarnih panela instaliranih na krovu golemog postrojenja, ni koliki je postotak obnovljivih izvora u njihovoj energetskoj potrošnji ako pritom imaju i neke dodatne izvore. Fabrika BMW-a u Leipzigu, u kojoj se proizvodi električni i3, dobija 20 posto energije koju treba za proizvodnju od četiri vjetroturbine na lokaciji fabrike, ali su odbili objaviti koliki je udio obnovljivih izvora energije u njihovoj potrošnji u cijeloj Njemačkoj. Svakako, rekli su, nije dovoljno da ih “pokrije” ukoliko se plin isključi. Što se tiče globalne potrošnje, kažu da skoro 40 posto dolazi od obnovljivih izvora, zahvaljujući kupovini zelene energije na tržištu.

Bosch, veliki dobavljač za autoindustriju, trenutno samo jedan posto svojih globalnih energetskih potreba osigurava vlastitom proizvodnjom iz obnovljivih izvora, najviše u Indiji preko solarnih panela, a do kraja decenije nastoje doći do pet posto.

Kako navodi Reuters, kako bi se njemačka automobilska industrija odmakla od fosilnih goriva, mora naći alternativu za grijanje proizvodnih pogona i za lakirnice, za šta se sada najviše koristi plin. Neki trenutno, kako su rekli, istražujući zelene načine grijanja, pokušavaju smanjiti potrošnju tako da jednostavno pogone drže hladnijima. Naravno, dio proizvođača već ima kogeneracijska postrojenja za struju i grijanje iz biomase, ali biomase obično nema dovoljno da bi se to moglo primijeniti u značajnoj mjeri, kako kažu konsultanti.

Inače, podaci njemačke agencije za okolinu iz 2020. godine pokazuju da je pola energije koju je trošila cijela njemačka industrija dolazilo od prirodnog plina ili od uglja, uglavnom dobavljenih iz Rusije. Na industriju otpada oko 30 posto njemačke energetske potrošnje, a još 30 posto na transport.

Novac.jutarnji.hr