ZBOG NJE SLAVIMO 8. MART Evo ko je bila Klara Cetkin, i zašto je važna!

Među neustrašive i hrabre žene koje su mijenjale istoriju i odvažile se da rade stvari koje su u to vrijeme bile nezamislive, svakako spada i pomalo zaboravljena feministička ikona, utemeljiteljka Dana žena, Klara Cetkin.

Na Prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji 1910. u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale, tada već proslavljena njemačka socijalistkinja Klara Cetkin predložila je da se jedan dan u godini posveti ženama. Njena sugestija je prihvaćena i prvi Dan žena obilježen je 19. marta 1911. godine. Kasnije je to promijenjeno u 8. mart, jer su toga dana 1917. žene u Sovjetskom Savezu dobile pravo glasa.

Klara Cetkin, ćerka seoskog učitelja, žestoko se borila za prava žena i radnica cijelog svog života. Zahtjevala je jednake plate za žene i muškarce, zalagala se i za pravo glasa žena i generalno za poboljšanje položaja žena u društvu, ali i jednakost kod odgajanja djeteta.

– Onaj ko dopušta da kapitalisti tlače radnike, dopušta i da muškarci tlače žene. One će ostati potlačene sve dok ekonomski ne budu nezavisne. Ako je cilj da žena postane slobodno ljudsko biće, onda joj ne treba oduzimati rad, niti skraćivati radno vrijeme, niti ograničavati oblasti u kojima može da radi – riječi su slavne njemačke revolucionarke koje je izgovorila još 1889. godine u Parizu.

Rođena je 1857. u istočnonemačkom selu Viderau između Lajpciga i Kemnica. Bila je jedna od prvih žena u Njemačkoj kojoj je bilo dozvoljeno da se školuje za učiteljicu. Nastavu je pohađala u Lajpcigu, u klasi Ogist Šmit koja je bila veliki borac za prava žena. Priključila se i njemačkoj Socijaldemokratskoj stranci.

Sa svojim životnim partnerom i velikom ljubavlju, jevrejskim revolucionarom Osipom Cetkinom iz Odese, preselila se u Pariz. Tamo su dobili dva sina i promijenila je svoje djevojačko prezime iz Ajsner u Cetkin, bez obzira što nije bila udata za njega.

U Parizu je pisala za francuski i njemački radnički list. Kad joj je suprug umro, ostala je s dvoje male djece i bez prihoda, pa se preselila u Štutgart. Tamo se zaposlila kao urednica proleterskog ženskog časopisa “Jednakost”. Kasnije se udala za 18 godina mlađeg pjesnika i slikara Georga Fridriha Cundela.

Bila je prva žena koja je ušla u sam vrh socijaldemokrata, a kao delegat KPD-a, za vrijeme trajanja Vajmarske republike 20-ih godina prošlog vijeka, bila je zastupnica u njemačkom Rajhstagu. Dosta vremena provodila je u Moskvi gdje je vodila žensku kancelariju “Treće internacionale”. Sjednicu njemačkog Rajhstaga kao najstarija članica parlamenta otvorila je 30. avgusta 1932, ali nekoliko mjeseci kasnije pobjegla je u Moskvu pred nacistima.

Šest meseci nakon bjega, umrla je u 76. godini u dvorcu Arhangelskoje nedaleko od Moskve, a njena urna nalazi se u zidinama Kremlja u Moskvi. Na njenu sahranu 1933. godine došlo je 600.000 ljudi.

Klara Cetkin je u bivšem DDR-u bila nacionalna ikona. Njen lik krasio je novčanicu od deset maraka. Svakog 8. marta njena kuća u Viderauu bila je mjesto svojevrsnog socijalističkog hodočašća.

Zalagala se i za poboljšanje uloge i položaja žena u porodici. Govorila je da bi brak trebalo postaviti na temelje međusobnog dopunjavanja i potpomaganja i da oba roditelja budu odgovorna za odgoj djece, ne samo majke.

– Kako muškarac i žena pripadaju jedno drugom pri stvaranju djeteta, tako i pripadaju jedno drugom pri odgoju djeteta, jer odgoj je drugo stvaranje djeteta i u mnogo slučajeva i važniji dio stvaranja djeteta, a kasnije čovjeka. S tim u vezi, željela bih sasvim jasno da naglasim dužnost roditelja, da svoje djevojčice i dječake ne odgajaju sa predrasudama, koje kažu da postoje poslovi koji su nedostojni muškarca, ali odgovaraju ženama. Djevojčice i dječaci treba da obavljaju sve poslove koje za njih donosi domaćinstvo sa jednakom spretnošću i zadovoljstvom – govorila je Cetkin prije više od 100 godina.