Stanivuković poručio: Sve što sam kritikovao Dodika i dalje stoji

Ja sam za poštene i transparentne izbore sa skenerima, ali sam kategorički protiv toga da bilo ko nameće zakone i propise. Svako nametanje znači poništavanje i države, i naroda, i prava, i zakona.

Ovo je za MojuHercegovinu rekao gradonačelnik Banjaluke i to svega pola sata nakon što je visoki predstavnik Kristijan Šmit (koga Republika Srpska ne priznaje) nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH.Intervju prenosimo u cjelosti:

Priznajete li vi Kristijana Šmita kao visokog predstavnika?

On nije visoki predstavnik.

Kako komentarišite situaciju u PDP-u u posljednja dva-tri mjeseca? Jedan dio stranke se protivi vašoj kandidaturi za gradonačelnika Banjaluka?

To je dio demokratskog progresa. Nisam član stranke u kojoj vlada jednoumlje i u kojoj svako mora biti uz mene. PDP nije ni Mladen Ivanić, nije ni Branislav Borenović, nije ni Draško Stanivuković. Svi mi činimo PDP i važno je reći da većina kroz demokratske procese uređuje politiku stranke. Sve je to samo dio demokratskih procedura. E sada… Mi živimo na brdovitom Balkanu i navikli smo na velike vođe. Navikli smo da veliki vođa kaže kada je dan i kada je noć, a onda cijela stranka viče to isto. PDP nije dio takve jedne politike. Pripadam partiji koja je zaista demokratska

Kako ćete se ponašati ukoliko PDP ne podrži vašu kandidaturu za gradonačelnika?

Samo kukavice odlaze i prave nešto novo kada ne ostvare unutar svoje stranke određeni cilj. Nekad kažete da se ne slažete sa nekim postulatima i sa nekim normama i nakon toga imate drugi vid političkog djelovanja, ali to je nešto drugo. Ali ako ne budete zadovoljni time što niste dobili kandidaturu? To podsjeća na malo dijete koje se duri zato što nije dobilo igračku.

Takvo ponašanje često vidimo na političkoj sceni. Ja sam dio PDP-a cijelu jednu deceniju. To nije kratak vremenski period. Bilo je mnogo sjednica i mnogo odluka unutar samog PDP-a koje nisu išle meni na ruku, ali sam ostao tu i borio se. Sve je to dio političkog sazrijevanja i rasta unutar jedne stranke. Morate imati strpljenje.
Smatram da je prirodno da dobijem šansu za obnovu mandata s obzirom na to da sam gradonačelnik koji je ostvario najveće rezultate. Ali, postoje organi stranke koji moraju da se poštoju. Postoje procedure kroz koje morate da prođete bez obzira na to ko ste i ja želim to da poštujem. Stranka kojoj pripadam takvim procedurama i takvom demokratijom samo snaži i jača. Bez obzira na ishod te bitke, pripadam PDP-u i siguran sam da sam svojoj stranci donio rast, mnogo dobrih rezultata i mandata.

Predsjedništvo stranke će se o tome izjasniti. Sedmog aprila se sastaje radna grupa, a dan kasnije biće održana sjednica Predsjedništva po pitanju kandidatura. Ne samo Banjaluke iako je ona svima u fokusu i to je prirodno.

Vaša kandidatura ne može da objedini opoziciju. Postoji li šansa da se opozicija u Banjoj Luci ipak okupi oko zajedničkog kandidata?

U ovu situaciju smo došli zbog jednog dijela opozicije. Kao što ste vidjeli, ljudi sa više političkog iskustva, poput Milana Miličevića ili Branislava Borenovića, nikada nisu išli sa isključivim metodama i radikalizmom koji u politici nije dobar. Uvijek morate biti spremni za kompromis. Svačiji položaj morate razumjeti. Bilo bi neodgovorno kada bih očekivao da Nebojša Vukanović ili Jelena Trivić rade ulice, puteve, mostove i parkove, jer oni to ne mogu da rade. Isto tako je neodgovorno i nije politički korektno tražiti od mene ono što ja kao gradonačelnik ne mogu da uradim.

Mostove i važne puteve i sve ostale projekte treba da radim zajedno sa drugim ustanovama. Ako se rukujem sa Dodikom na nekom otvaranju i ako se, ne do bog, u nekoj prilici nasmijem, odmah kažu da je to simbioza.

Pa je li simbioza?

Naravno da nije.

Kad ste posljednji put kritikovati Dodika?

Doći ćemo do te teme. Ako Vukanoviću na tribunu dođe Elek, onda je on dragi gost. Može mu se nasmijati, mogu se rukovati, mogu se smiješti. Onda je to potpuno prihvatljivo. A sa druge strane, moje ponašanje nije prihvatljivo.

Kad ste posljednji put kritikovali Dodika?

Kada je neko iz opozicije kritikovao Đajića? Kada je neko od opozicije stao u moju zaštitu? Kada je neko osudio to što 90 dana nemamo sjednicu Skupštine grada? Kada je neko od njih kritikovao to što je Banjaluka jedna od rijetkih lokalnih samoprava koja nema rebalans?

Od mene očekuju da vodim Banjaluku, da budem opozicionar na nivou Republike Srpske i da budem opozicionar na nivou BiH. Ja sam zadužen za Banjaluku. Opoziciji sam donio najveće rezultate i najveće pobjede. Sve ono što sam kritikovao kod Dodika – i nepotizam, i kriminal, i porodicu koja se umiješala u poslove državne – stoji i danas. Ali, moje više nije da pričam. Ja sam vlast i moje da radim.

Nijedna firma moje porodice ne radi za grad. Nema ni jedan tender, ni jednu javnu nabavku. Nema ništa. Dakle, radimo suprotno od onoga što radi glavna porodica i svi ključni ljudi na nivou cijele Republike Srpske. Bliža, uža i šira rodbina. Kod nas to nije slučaj. Vozim privatno auto. Kuće smo legalizovali. Gradimo spomenik koji trideset godina niko nije uradio. I neko opet kaže da to nije dovoljno. Smatram da je bolje da smo jedinstveni, ali ako nismo – u redu.

SNSD se oduvijek grabio za funkcije. Oduvijek je ta stranka bila gladna funkcija. A sad ne želi dvije velike fotelje – fotelju predsjednika Skupštine Grada i fotelju gradonačelnika. Prvi put SNSD ne žuri da uzme te dvije funkcije. Znate koliko je trajala saga oko izbora predsjednika Skupštine Grada. Izabrali su Ljubu Ninkovića koji je politički bezveznjaković. Sa druge strane, SNSD ne žuri sa objavljivanjem imena kandidata za gradonačelnika.

Mnogo je onih koji tvrde da ste upravo vi SNSD-ov kandidat?

Čuo sam te priče. I prihvatam to kao nečiju političku platformu. Neko je odlučio da to tako vidi. Šta god da vi uradite, to neko tako vidi. I niko ne želi da vidi ni vaše rezultate, ni vaše uspjehe. Kad ne usvojimo rebalans, kažu da se Draško dogovorio sa Dodikom da se rebalans ne usvoji. Kad usvojimo rebalans, kažu da se Draško dogovorio sa Dodikom da se usvoji. Šta god uradim, tako sam se dogovorio sa Dodikom. Teorije zavjere koje imaju pojedinci unutar opozicije nikada neće dati rezultate. Ko je kad, gdje i s kim popio kafu nije bitno. U društvu imate ne više od pet odsto teoretičara zavjera.

Kako komentarišete eventualni povratak Igora Radojčića u politiku?

Meni je to potpuno u redu. Pozdravljam takvu odluku. Smatram je hrabrom. Kada mjesec dana niste u treningu, treba velika želja da se vratite i ja takvim ljudima čestitam. Otvoren sam za razgovor. Želim da čujem šta je njegova politička platforma. Iz njegovog intervjua, jedinog kojeg je dao, shvatio sam da je ovo za njega početak dugoročne priče koja treba da raste. Iz toga izvlačim zaključak da njega zanimaju izbori koji dolaze poslije lokalnih.

Zašto se sve izmjene regulacionih planova donose prije usvajanja Urbanističkog plana? Da li ćete na taj način obesmisliti Urbanistički plan?

Urbanistički plan ne postoji 40 godina. Proces donošenja urbanističkog plana traje tri-četiri godine. Pogubno bi bilo za grad da se ne usvoji nijedan regulacioni plan dok se ne završi urbanistički. To bi doslovno značilo da ne bismo imali nijednu investiciju za te četiri godine. To Banjaluka ne može izdržati.

Radimo na Urbanističkom planu pune četiri godine i očekujemo ove godine konačan prijedlog. Pripremamo se za drugi ponovljeni javni uvid. Na svaku primjedu morate odgovoriti pozitivno, dijlomično pozitivno ili negativno. Tamo gdje odgovorite pozitivno, to je prihvatljivo. Tamo gdje je djelomično prihvatljivo ili nije prihvatljivo, narod opet može na to da se izjašnjava. I zbog toga te procedure toliko dugo traju. Ako ne bismo odgovorili samo na jednu primjedbu ili ako bismo promašili samo jednu proceduru, sutra sve može da padne na Ustavnom sudu. Ovaj gradonačelnik će predložiti prvi Urbaniški plan nakon 40 godina Skupštini Grada. Na odbornicima je da se o njemu izjasne.

Zašto nije pokrenuta procedura prodaje gradskog zemljišta kod Merkatora?

Po svakoj sjednici Skupštine Grada imate 30 određenih zamjena. Zamjene pomažu. Ne postavlja se pitanje šta grad daje, nego šta grad dobija. U ovom trenutku imamo više desetina kilometara ceste po kojima se vozimo, a koja nije gradska. Najočigledniji primjer za to je Vidovdanska ulica. Ona nije gradska. I to je eventualna tužba od 20-30 miliona maraka. Isto može da se desi i za druga određena zemljišta. Mi za neke parcele nemamo planove i onda ide zamjena.

Uvažavamo pravo korišćenja određenog puta, ali narod uvijek može da podnese tužbu. Ide kamata koja se obračunava i u jednom trenutku samo sa računa Grada skinu nekoliko miliona maraka. Zato je naš interes da javna infrastruktura bude gradska. Tamo gdje grad nema planova za gradnju objekata i infrastrukturu radi se direktna pogodba. To je procedura koja mora proći katastar, tako da je sve u rukama stručnjaka.

Da li su riješeni imovinski odnosi za pristupne puteve mosta u Česmi?

Dvije trećine jesu, jedna trećina nije. Postigli smo konsenzus sa „Vitaminskom“ i „Niskogradnjom“. Postoje dva individualna objekta na tom potezu. Vlasnik jednog objekta je pristao na određenu cijenu, ali sa drugim objektom imamo poteškoća, jer je pred nama jedan nerealan finansijski zahtjev.

Da li se uz najavljeni park kod Delte planira izgradnja stambeno-poslovne zgrade?

Taj park će se prostirati na 180.000 kvadratnih metara. To je park koji će biti sedam-osam puta veći nego park Mladen Stojanović. To neće biti najveći park u Srpskoj, nego najveći park u BiH. Uz park na 18 hektara zemlje ide ulica gdje se budući most nastavlja na Novi Borik, a lijevo od puta u budućem obuhvatu regulacionog plana odbornici će odlučivati i pitati se šta će to biti. Ideja je da se uz Banjalučko polje objedini čitavo jedno nasilje koje će se tu graditi.

Zašto?

Zato što je plan da se preko puta novog parka, na ušću Vrbasa u Vrbanju, gradi Banjaluka na vodi. Ali, to je tek ideja u samom začetku. Prvi put o ovome razgovaramo. Investitori koji su bili zainteresovani za Beograd na vodi i za Novi Sad na vodi, zainteresovani su i za Banjaluku na vodi. O tome tek treba da se razgovara.

Zašto ignorišete veliki broj javnih rasprava?

Kojih?

Najčešće i najviše onih koje se odnose na izmjene regulacionih planova.

Dolazio sam na javne rasprave koje su bile najaktuelnije. Na ostale javne rasprave dolaze načelnici odjeljenja. Ne vjerujem da bi gradonačelnik trebao da dolazi na sve javne rasprave. U jednom mjesecu se mijenja sedam-osam dijelova grada. U pitanju su gradska, prigradska i seoska područja. Ako bih išao na sve i jednu javnu raspravu, onda mi ne bi trebali ni načelnici, ni saradnici.

Da li su svi oni kojima su posljednjih godina uvedene sankcije kolateralna šteta Dodikove politike?

Mislim da se radi o drugom reciprocitetu. Amerika, Velika Britanija i dio zapadnih zemalja žele da upravljaju ovdašnjim politikama. Ako imate suprotno mišljenje, onda idete pod sankcije. Svaka suverena zemlja ima pravo da od strane demokratski izabranih predstavnika – na pokradenim ili nepokradenim izborima, ali na izborima koji su na koncu verifikovani – provodi određene politike. Nekada je smetao SDS, danas smeta predsjednik Srpske. Moramo imati hrabrost da vodimo našu autonomnu politiku. Zamislite da se meni ne svidi odluka nekog političara u Holandiji i da mu Banjaluka zbog toga uvede sankcije.

Vodite li računa o tome da se vaši najbliži saradnici ne bogate na poslovima koje im povjeravate?

Vodim.