BLink na Trgovskoj gori, budućoj lokaciji za skladištenje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj (FOTO)

O Trgovskoj gori, odnosno namjeri Republike Hrvatske da svoj srednje i nisko radioaktivni otpad nastao u NE Krško, kao i institucionalni otpad nastao u bolnicama i fabrikama, skladišti na lokaciji bivše kasarne Čerkezovac nadomak Novog Grada, možete pronaći ogroman broj informacija. Ponajviše iz bh medija i u izrazito negativnom kontektsu, dok mediji iz Hrvatske manje potenciraju ovu temu a i kada izvještavaju onda je u pitanju puko faktografsko izvještavanje.

Nuklearna elektrana Krško koja je u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske produžila je svoj rad do 2043.godine a otpad koji je i do sada nastao radom elektrane se i dalje nalazi u krugu NE Krško. Stoga su dvije zemlje odlučile pronaći lokaciju za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Iako je Slovenija nudila zajedničku lokaciju na teritoriji Slovenije, do toga ipak nije došlo i Hrvatska je defintiivno odlučila da polovinu srednje i nisko radioaktivnog otpada skladišti na svojoj teritoriji. Odabir je pao na Trgovsku goru, opština Dvor na Unu, nedaleko od rijeke Une i Novog Grada.

Priča o tome da Hrvatska treba graditi svoje odlagalište, ozbiljnije kreće 1999. godine kada to i dospjeva u javnost, te od tada kontinuirano raste napetost po pitanju ove teme, a ozbiljnije protivljenje Bosne i Hercegovine kreće tek od 2015. godine. Ukoliko bi Hrvatska ostvarila svoje planove, uz rijeku Unu, na granicu sa Bosnom i Hercegovinom bi 2023. ili najkasnije 2024. godine trebali početi stizati pomenuti radioaktivni i drugi opasni otpadi.

Ono što su nepobitne činjenice su da Hrvatska zaista planira na datoj lokaciji, svega par kilometara (kapija kasarne je 850 metara od rijeke Une) od granice sa BiH praviti Centar za zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada nastalog na njenoj teritoriji. Uslov za to je da tim stručnjaka iz Hrvatske završi sva potrebna istraživanja i da, ako sve prođe kako treba, potom dobije i povoljne rezultate Studije uticaja na okolinu a potom i građevinsku dozvolu. BiH se tome protivi, formiran je Pravni i Ekspetrski tim za pitanje Trgovske gore koji treba da iznađe rješenje da spriječi Hrvatsku da realizuje svoj naum. Činjenica je i da su za stavljanje ovog pitanja na dnevni red javnosti u BiH najzaslužniji lokalni eko aktivisti, a ponajviše Green Team iz Novog Grada.

Ekipa BLinka je obišla lokaciju Trgovske gore uz maksimalnu susretljivost odgovornih iz Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

U ugovoreno vrijeme makadamskim putem od sela Matijevići došli smo ispred kapije pored koje se nalaze znakovi za opasnost od mina. Zaštitar nam je otvario kapiju i pustio unutar samog kompleksa. Desno od kapije je nekadašnja vojna baraka gdje se nalaze zaštitari, ali i maketa izgleda budućeg glavnog skladišta za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Naš domaćin je Goran Kukmanović, voditelj uspostave budućeg Centra za zbrinjavanje niskog i srednje radioaktivnog otpada. Vozimo se zajedno sa njim dalje, uzbrdo, vijugavim makadamskim putem i nakon 2-3 kilometra dolazimo do platoa na kojem se nalaze 4 skladišta, odnosno glavna buduća lokacija centra za odlaganje srednje i nisko radioaktivnog otpada nastalog na teritoriji cijele Hrvatske.

– Ovo što mi radimo na lokaciji Čerkezovac je isključivo skladište i to je privremeno rješenje, dok se ne nađe lokacija za odlagalište, odnosno trajno rješenje. U pitanju je hrvatska polovina nisko i srednje radioaktivnog otpada nastalog radom NE Krško kao i ostali institucionalni radioaktivni otpadi nastali do 2023.godine. Tek nakon 2040.godine, odnosno nakon razgradnje NE Krško ćemo zajedno sa visokoradioaktivnim otpadom, kao i otpadom nastalim nakon 2023.godine, naći neko rješenje za odlagalište – objašnjava nam Kukmanović.

Oko puta kojim smo došli, kao i oko samog platoa, nalazi se visoko postavljena žica i opet oznake za opasnost od mina. Rat je u nekadašnjoj kasarni JNA ostavio svoje tragove. Na pitanje Goranu kako je uopšte došlo do odabira ove lokacije za skladištenje radioaktivnog otpada dobijamo odgovor da je ova lokacija razmatrana još 70-tih godina prošlog vijeka.

– Tada je u planu u bivšoj SFRJ bila izgradnja desetak nuklearnih elektrana, međutim napravljena je samo NE Krško. Već tada je kao opcija za lokaciju za skladištenje radioaktivnog otpada bila i Trgovska gora. Hrvatska je 90-tih godina pravila odabir lokacije za skladišta i u opciji su bile četiri lokacije. Od te četiri lokacije sve su bile približno podobne, u pitanju su bile razlike u nivou statističke greške, ali odabrana je Trgovska gora koja je zadovoljla sve kriterijume koje su potrebne za skladištenje radioaktivnog otpada – ističe Kukmanović.

Skladišta koja su sada prazna služila su JNA za skladištenje municije. Od postojećih starih skladišta većina će ih se rušiti, objašnjava Goran.

– Na lokaciji kasarne Čerkezovac zatekli smo postojeću infrastrukturu i vojna skladišta. Ovdje je prisutno otprilike 30-taj objekata, uglavnom su u pitanju vojna skladišta. Ono što je potrebno da ostane za rad centra su dva postojeća ukopana skladišta. Jedno će biti prijemna građevina, a drugo – skladišna građevina za otpad iz RH. Ostala će se skladišta na ovom platou srušiti i izgradiće se nova armirano-betonska konstrukcija u kojoj će se skladištiti otpad iz NE Krško – ističe naš domaćin.

Sav radioaktivni otpad nastao u Republici Hrvatskoj se trenutno nalazi na lokaciji gdje je nastao, po bolnicama, institutima, gradilištima i čeka kada će se otvoriti skladište za zbrinjavanje radiaktivnog otpada. Na Trgovskoj gori skladištiće se i radioaktivni otpad nastao u NE Krško, ali ne i visokoradioaktivni otpad, odnosno istrošeno gorivo, ističu iz Fonda.

Na pitanje Kukmanoviću kako iz Fonda gledaju na kritike iz BiH budući da je neposredno uz Trgovsku goru i granica sa BiH, kao i Novi Grad, odgovara da je ovo lokacija koja pripada Hrvatskoj i da BiH nema ništa sa tom odlukom.

– To što je Novi Grad u blizini nama ne znači mnogo, jer u blizini je i Dvor na Uni i o stanovnicima tog grada takođe moramo voditi jednako računa kao i o stanovnicima Novog Grada. Nema istine da je već počeo da se odlaže radioaktivni otpad na lokaciji Trgovske gore, to su sve špekulacije. Ostvaren je kontakt sa ekspertskim timom iz BiH oko pitanja Trgovske gore i definisali smo i mi i oni u kojem smjeru očekujemo saradnju. Došli su i na Trgovsku goru gdje su vidjeli samu lokaciju. Ustupili smo im i dio projektne dokumentacije i nadamo se uvjeriti i sebe i svje sugrađane da je sve po pravilima struke – kaže za BLink Kukmanović.

Trenutno se na lokaciji provode istražni radovi, poput bušenja i istraživanja karakteristika terena kako bi se utvrdilo nulto radiološko stanje i zajedno sa drugim studijama, poput studije o opasnosti od zemljotresa  će biti podloga za izradu Studije uticaja na okolinu i sigurnosnih studija. Ako te studije potvrde da je ova lokacija zaista pogodna za izgradnju skladišta tek tada se pristupa gradnja skladišta i to bi se moglo dogoditi već 2024.godine.

– Kada govorimo o zemljotresima, kada se dogodio zemljotres u Petrinji vidjeli smo da je taj zemljotres više uticao na Zagreb nego na Čerkezovac i to nam daje neki podatak da je ova lokacija seizmički sigurnija nego druge lokacije. Skladište će ispunjavati sigurnosne zahtjeve i za jake zemljotrese – naglašava Kukmanović i dodaje da su geološke studije na ovoj lokaciji i uopšte na teritoriji Hrvatske pokazale nema lokacije koja je pogodna za dugoročno, trajno odlaganje radioaktivnog otpada, među kojima i za visokoradioaktivni otpad.

Prema informacijama iz Fonda, skladište na Trgovskoj će biti aktivno do oko 2040.godine i ono je privremenog karaktera. Do tada se treba naći stalno rješenje i lokacija na koje će se, zajedno sa visoko radioaktivnim otpadom, trajno zbrinuti. Ta lokacija, prema trenutnim studijama, se neće nalaziti na teritoriji Hrvatske. Kao jedna od lokacija za trajno odlaganje radiaktivnog otpada na teritoriji Evrope se spominje Finska, ali je to još uvijek u sferi nagađanja i preliminarnih dogovora.

Sadašnji srednje i radioaktivni otpad će se prije zbrinjavanja na Trgovskoj gori obraditi i zaštititi i tek potom dopremiti u skladište.

– Nastali otpad će se odvoziti negdje u EU gdje će se stabilizovati i kondicionirati, odnosno bačve otpada će se fizički i hemijski stabilizovati, i zabetonirati u armirano-betonske rezervoare i oni su kao takvi spremni za transport. Konačan paket otpada  će se dovesti kamionima na lokaciju i postaviti na svoju ranije utvrđenu poziciju. Rezervoari se ranije testiraju, poput drop testa, ispuštaju se sa 6 metara i nakon testa moraju  biti netaknuti. Otpad nije u tečnom stanju niti gasovitom da bi se mogao proširiti dalje na bilo koji način – objašnjava nam Kukmanović.

Posječna masa jednog armirano betonskog rezervoara je oko 11 tona i prema procjenama biće oko 685 takvih rezervoara, a što se tiče institucionalnog otpada ukupna količina će biti oko 50-100 kubika koji će se prikupljati do 2060. godine.

Glavna istraživanja na Trgovskoj gori uveliko traju, a dosadašnja istraživanja su pokazala da je struktura Trgovske gore “čvrsta i nepropusna stijena”, ali iz Fonda priznaju da ovo treba primiti sa rezervom dok se ne završe istraživanja.

“Sad kad je obavljena ta prva faza onda se sagledalo gdje bi bile dobre tačke za dalje istraživanje kako bismo što bolje sagledali teren, a budući da su te tačke minski sumnjive odlučili smo da se taj dio dodatno istražiti. Razminiraće se ti koridori da ekipe geofizičara mogu nesmetano prići lokacijama sa bušilicama i sondama. Ukupno ćemo istražiti oko 20-tak bušotina, a već smo obavili istraživanja na glavnoj, strateškoj bušotini, koja je išla ispod nivoa rijeke Une, odnosno od nulte tačke gdje su sadašnja skladišta na dubinu od 198 metara, odnosno 30 metara ispod korita rijeke Une. Ta glavna bušotina je prvenstveno namjenjena istraživanju postojanja podzemnih voda”, izjavio je Kukmanović.

Iako sama lokacija bivše kasarne djeluje zapušteno, činjenica jeste da su na samom vrhu Trgovske gore postavljeni i seizmički uređaju, kao i uređaji koji mjere kvalitet kišnice, prirodnog zračenja, i ostali mjerni instrumenti a sve sa ciljem, kako ističu naši domaćini, da se utvrdi trenutno odnosno nulto stanje na lokaciji. Ako skladište za radioaktivni otpad i zaživi, iz Centra će biti dužni da upoređuju nulto stanje sa trenutnim i ono će, po njihovim tvrdnjama, morati biti identično u svakom trenutku.

 

Članovi Ekspertskog tima BiH su krajem prošle godine posjetili Trgovsku goru i tada naglasili da bi bilo bi nekorektno postaviti skladište radioaktivnog otpada u opštini Dvor blizu granice sa BiH jer je riječ o seizmički nestabilnom području, što može predstavljati opasnost za narednih 10 do 12 generacija.

Iz Ekspertskog tima su još tada tražili da Savjet ministara  obezbjedi sredstva za funkcionisanje Pravnog i Ekspertskog tima. Iako su entitetske vlade odvojili po trećinu sredstava, Savjet ministara, po priznanju Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg SM BiH, to još nije učinio.

Vitomitir Popović i Neđo Đurić, članovi Pravnog, odnosno Ekspertskog tima, upozoravaju na činjenicu da institucije BiH ne rade svoj posao, odnosno da im nisu obezbjeđena sredstva za rad, a da vrijeme neumitno teče.

Ipak, saznajemo, da bi pravna strategija trebala biti usvojena polovinom ovog mjeseca na sastanku u Trebinju kojem će prisustvovati i članovi Ekspertskog tima. Nakon toga će uslijediti konkretni pravni koraci, a moguće su i tužbe pred međunarodnim sudovima.

Već sada nas očekuje trka sa vremenom. Hrvatska ubrzano radi na istraživanjima, a nakon kojih, ako rezultati budu povoljni, slijedi i izgradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. BiH sa druge strane i dalje očekuje konkretne korake Ekspertskog i Pravnog tima koji, ruku na srce, i dalje nema adekvatnu podršku države.