“KOSIĆEMO KAD SE PČELE NAJEDU” U Sloveniji imaju strpljenja za visoku travu (FOTO)
Na ovaj način čuvaju okolinu.
RedakcijaDok se Banjalučani često žale zbog visoke trave, u Sloveniji vlada drugačiji stav.
Više slovenskih mjesta i gradova pridužilo se akciji slogana “Kosićemo kad se pčele najedu”.
Na društvenim mrežama Mjesne opšine Murska Sobota pojasnili su zašto se ne primaju košenja.
– Neka vas malo viša trava na javnim površinama odmah ne zasmeta. Ako uz to porežemo i cvijeće, pčele nemaju više hrane. Budući da nam je stalo do oprašivača, strpljivo ćemo čekati da se najedu – objasnili su snimili znakove koje su psotavili po travanjcima i livadama u gradu.
Slično je i u Ljubljani, gdje stanovnike mole da s košenjem pričekaju još malo. Pozivaju sve da se pridruže u akciji kasnog košenja u sklopu mjeseca pčela.
– Cvjetne livade su utočište za oprašivače koji oprašuju usjeve koji nam daju hranu. Pčele i drugi oprašivači takođe su pokazatelj zdrave okoline, pa kasnom košnjom želimo dodatno poboljšati uslove njihove ishrane i egzistencije – pojašnjavaju oni.
– Vidljive su promjene… korak po korak. Sa suosjećanjem prema sebi i svojoj okolini – napisala je uz fotografiju natpisa u travi i cvijeću, između dviju gradskih saobraćajnica.
Slogan na izvornom slovenskom glasi “Pokosili bomo, ko se bodo čebelice najedle”, a natpisi s njime primijećeni su na više mjesta širom zemlje.
Tako je i u Celju, što je na Facebooku pohvalila jedna žena koja je transparent primijetila u vožnji.
Nije to samo u Sloveniji primjer. Imate grad Beč, koji travnate površine na kojima ljudi provode vrijeme redovno kosi i održava. Ali površine koje se ne koriste kao izletišta odnosno nisu namjenjene za bilo kakvu aktivnost, kose samo uz rubove šetališta i trotoara. Tako da se čak nadjete u čudu kako je moguće da je u stambenoj zoni trava viša od 1 metar. Ali oni razmišljaju ekološki, ekonomski i funkcionalno. Drugo, on imaju jako puno zelenih površina koje su namjenjene sportu i razonodi te na druge površine nemate potrebu da odlazite. I naravno, ovde govorimo i o tome da se vodi računa o sigurnosti i ljudi i učesnika u saobraćaju. Kod nas travu pokose, te tako ostave da leži ili na travnjaku ili ista padne na kolovoz. O uklanjanju niko ne razmišlja, a u kombinaciji sa kišom to je potencijalna opasnost za vozače.
Sve u svemu, mi smo na ovim prostorima doktori za improvizaciju, ali ne i za razmišljanje “van kutije”, a to nije isto.