OSNAŽENE Sve više žena u Srpskoj odvaži se da prijavi nasilje u porodici

Za prvih deset mjeseci ove godine u Republici Srpskoj prijavljena su 873 slučaja nasilja u porodici, prošle godine evidentirana je 861 prijava, dok je 2021. godine bilo 740 prijava slučaja nasilja u porodici, kazala je za Željka Mileusnić, pomoćnik komandanta za zakonitost rada Specijalne antiterorističke jedinice.

-Jednostavnom uporedbom ovih analitičkih pokazatelja može se konstatovati da je u 2023. godini došlo do povećanja broja prijava, ali se mora razlikovati pojam broja prijava i broja krivičnih djela nasilja u porodici. Došlo je do povećanja broja osnaženih žrtava da prijave nasilje, što implicira da predstavljeni analitički pokazatelji nužno ne ukazuju da i u prethodne dvije godine nije bio određeni broj nasilja u porodici koji je ostao neprijavljen, odnosno neotkriven – kazala je Mileusnićeva, koja i svoj lični doprinos borbi protiv ove izuzetno društveno opasne pojave daje kroz aktivizam u Mreži žena MUP RS-RS WPON, koja pored svoje osnovne misije jačanja uloge žene u bezbjednosnom sektoru, već 12 godina sprovodi brojne aktivnosti na prevenciji rodno zasnovanog nasilja, posebno nasilja nad ranjivim kategorijama, kao što su žene i djeca, prenose Nezavisne.

Prema njenim riječima, i nedavni slučajevi femicida u BiH definitivno su uticali na povećanje broja prijava nasilja u porodici.

-Treba uzeti u obzir da taj uticaj nisu izvršili samo slučajevi femicida u BiH, već i u regionu, a nedavno su medijski popraćeni i internacionalni podaci UN prema kojima je u 2022. godini smrtno stradalo 89.000 žena i djevojčica. Kada su u pitanju femicidi u BiH, naglasila bih da su dodatne strahove generalno u društvenoj zajednici izazvale i poruke podrške nasilnicima putem društvenih mreža – istakla je Mileusnićeva.

Prema njenim riječima, obaveza svih nas kao građana je da pružimo zaštitu žrtvi, a posebno predstavnika subjekata zaštite.

-Zakonom su predviđeni mehanizmi zaštite, ali njihova sprovodljivost je često usko povezana sa materijalno-tehničkim nedostacima. Uzimajući u obzir i naknadnu traumatizaciju žrtve, izmjenama zakona je uveden i novi institut ‘lice od povjerenja’. To podrazumijeva da žrtva može izabrati, prije ili u toku postupka, lice od povjerenja koje će biti prisutno tokom jednog ili više postupaka ili radnji u vezi sa zaštitom od nasilja u porodici. Bitno je napomenuti da lice od povjerenja može biti bilo koje punoljetno lice, osim učinioca nasilja – objašnjava Mileusnićeva.

Dodaje da šira javnost, pa i dio stručne javnosti u posmatranju pojave nasilja u porodici stavlja fokus na istragu i krivično procesuiranje, u čemu je nesporna i velika uloga policije ili, preciznije, preduzetih mjera i radnji od strane policijskih službenika.

-Međutim, najbitnija uloga policije u slučajevima nasilja u porodici je zaštita tjelesnog i psihičkog integriteta žrtve, a posebno u prvim momentima saznanja o postojanju nasilja. Kada se na ovakav način posmatra primarna uloga policije u slučajevima nasilja u porodici, pri tome imajući u vidu da ne postoji dan u kojem se nije desilo porodično nasilje, onda se sa sigurnošću može tvrditi da je svaka policijska intervencija rezultirala zaustavljanjem dalje eskalacije nasilja, a u mnogim situacijama i sprečavanjem smrtne posljedice, odnosno femicida – istakla je Mileusnićeva.

Napominje da je senzibilnost i stručna usavršenost postupajućih predstavnika subjekata zaštite ključna u osnaživanju žrtava da “iznesu” ne samo traumu preživljenog nasilja, nego i faze postupka kroz koje mora proći tokom krivičnog gonjenja učinioca nasilja.

-Tokom osnovne policijske obuke, kadeti kao budući policijski službenici usvajaju znanja i vještine kroz poseban modul ‘nasilje u porodici’. Nakon toga, stručno se usavršavaju kroz seminare, obuke, radionice i slično. Bitno je istaći i punu posvećenost MUP-a RS permanentnom i kontinuiranom stručnom usavršavanju policijskih službenika u oblasti sprečavanja i suzbijanja porodičnog nasilja. To potvrđuje i činjenica da je MUP RS ostvario saradnju sa svim organizacijama koje u svom bazičnom djelovanju imaju borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, a sve s ciljem dostizanja nulte tačke tolerancije na nasilje -kazala je Mileusnićeva.

Podsjećamo, svakog dana u periodu trajanja kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, u saradnji sa organizacijom “Udružene žene” Banjaluka, objavljujemo po jedan članak o temi rodno zasnovanog nasilja i sprečavanju i suzbijanju rodno zasnovanog i drugih oblika nasilja, a sve s ciljem veće dostupnosti informacija ženama koje su izložene nasilju.

Kampanja “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” obilježava se od 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama i traje do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.