Saobraćajni kolaps u Banjaluci, posljedica razvoja grada ili neplanskog građenja?

Velike saobraćajne gužve nesrazmjerne veličini grada, automobilima okupirani trotoari, haos na parkinzima ispred stambenih zgrada, imrovizovani parkinzi ispred ugostiteljskih objekata.

Banjaluka ima problem sa saobraćajem decenijama a u posljednjih desetak godina taj problem je naročito izražen a pogoduje mu i neplanska gradnja i profit pojedinaca ispred interesa građana.

U Banjaluci je, zaključno sa 2020. godine registrovano gotovo 80 000 motornih vozila od čega oko 65 000 putničkih automobila što je za grad od dvijestotinjak hiljada stanovnika ogroman broj.

Broj automobila u Banjaluci ima tendenciju rasta, objašnjavaju iz banjalučkog Centra za životnu sredinu, jer grad jednostavno ne radi dovoljno da se uhvati u koštac sa ovim problemom.

– Javni prevoz koji nije javni bezobrazno je skup s obzirom na prosječne plate, rasprostranjenost mreže broj polazaka, pristupačnost osobama sa invaliditetom i majkama sa djecom u kolicima, a takođe i u poređenju sa cijenom parking mjesta u prvoj zoni koja je izuzetno niska. Biciklistička infrastruktura je isprekidana, neintegrisana i okupirana nepropisno parkiranim automobilima. Pješačka, slične je sudbine kao i biciklistička. Sve ovo dovodi do toga da upravljanje saobraćajem i prostorom u ovom gradu ne pruža dovoljno dobru alternativu korišćenju privatnog putničkog automobila – kaže Dragan Kabić iz Centra za životnu sredinu.

Kabić kaže da je u Banjaluci napravljen začarani saobraćajni krug u kojem roditelji djecu voze automobilom u škole udaljene kilometar ili manje od toga, plašeći se za bezbjednost svoje djece u saobraćaju ukoliko u školu idu pješke ili biciklom.

– Prostorno planiranje je u službi investitora, a ne građana, pa je tako sasvim normalno da se grade neo-antički dvorovi i kvazi-moderne lamele kriminalno visokog stepena  izgrađenosti u samom centru grada. Što dalje doziva nova motorna vozila u sve skučeniji prostor, povećava nivo zagađenja bukom, nivo zagađenja vazduha, stres i nebezbjednost svih učesnika u saobraćaju. Tim istim investitorima parking prostori su naravno bacanje prenaduvanih cijena kvadrata. Kad ovoj posljednoj varijabli dodamo i generalnu lijenost građana da se aktivnije kreću, niske cijene kazni za nepropisno parkiranje kad ih uopšte i ima i još uvijek vladajući koncept razmišljanja u kojem je automobil statusni simbol dobijemo Banju Luku. Grad koji je više za automobile negoli za ljude. A nije ni za automobile – kaže za Blink, Dragan Kabić.

Zgrade bez parking mjesta, blokirani trotoari u gradu!

Trenutni nivo gradnje u užem i širem centru grada ne prati poboljšanje saobraćajne i komunalne infrastrukture, godinama upozoravaju krititičari načina na koji se Banjaluka razvija. Nove stambene zgrade u banjalučkim urbanim naseljima sa novim stanarima u naselje donose nekoliko desetina novih automobila po izgrađenoj zgradi a bez dovoljno ili uopšte bez novih parking mjesta. Investitori su se, ranije, pravdali da oni zakon ispoštuju gradnjom podzemnih garaža ali je činjenica da rijetki, zbog cijene parking mjesta u tim garažama, kupuju mjesta u podzemnim garažama. To dovodi do toga da su trotoari u većini banjalučkih naselja postali parkinzi.

Pećanac: Očekivano je da Banjaluka ima ovaj problem

Odbornik SNSD-a u banjalučkoj gradskoj skupštini, Bojan Pećanac kaže da je donekle očekivano da Banjaluka, kao centar regije i grad u koji se doseljava veliki broj građana iz drugih dijelova Republike Srpske, ima problem sa saobraćajem.

On kaže da je dobro što je u posljednjih nekoliko godina rađeno na saobraćajnoj infrastrukturi, gradnjom Istočnog tranzita, novih mostova i kružnih tokova ali smatra da to neće biti dovoljno za riješavanje saobraćajnog haosa u gradu.

– Aktivnosti na izgradnji infrastrukture neće u potpunosti rješiti problem saobraćajnih gužvi, već je neophodno provoditi regulativne mjere koje će doprinjeti drugačijoj raspodjeli putovanja, odnosno smanjenju broja onih koji koriste automobile i povećati broj onih koji koriste javni prevoz i druga alternativna prevozna sredstva kao što su “bike sharing”, električni trotineti i slično – smatra odbornik SNSD-a.

Kako to uraditi posebno je pitanje. Banjaluka jeste u posljednjih nekoliko godina dobila nove biciklističke staze ali sistem uvezanosti tih staza je daleko od dobrog a problem biciklistima prave parkirani automobili na biciklističkim stazama.

Grad treba da finansira bolji, moderniji i jeftiniji koncept javnog saobraćaja koji će privući građane, smatra Pećanac.

– Jedna od mjera koja bi rješila problem pronalaska slobodnih parking mjesta je izgradnja dvije ili tri javne garaže sa podzemnim i nadzemnim etažama. Svjedoci smo da je u gradu teško pronaći slobodno parking mjesto pa su vozači primorani da svoja vozila parkiraju na trotoaru i direktno ugrožavaju pješake. Svako naselje treba da ima svoju stanicu za “bike sharing”. Zakonska procedura je da na jedan stan investitor mora obezbjediti jedno parking mjesto, ali problem nastaje kada ljudi ne kupe uz stan i parking mjesto, jer su parking mjesta toliko poskupila da ih mnogi ne mogu priuštiti. Potrebno je da se pojača kontrola prilikom izdavanja upotrebne dozvole da bi se vidjelo šta je projektovano na papiru, a šta realizovano u izgradnji – kaže odbornik SNSD-a.

Povećati cijenu parkinga

U Centru za životnu sredinu smatraju da veći broj parking mjesta u gradu ili proširenje saobraćajnih traka za automobile neće riješiti problem jer „izgrađena infrastruktura privlači nove korisnike“.

Umjesto toga, smatraju u ovoj organizaciji, treba povećati cijenu parkinga u gradu, smanjiti cijenu javnog prevoza, smiriti saobraćaj ograničavnjem brzine kretanja, povezati biciklističku infrastrukturu i privesti svrsi linije zelenih površina „koje su zelene samo u dokumentaciji dok su u realnom životu prećutno dozvoljeni bočni parkinzi”.

– Problem je u tome da ako prostorne karakteriste ne dozvoljavaju da se ispoštuje minimalna širina kolovoza i minimalna širina trotoara u isto vrijeme, pa projektujemo potrebnu širinu kolovoza, dvostruko uži trotoar, te pri tome izostavimo bilo koju vrstu biciklističke infrastrukture i još zabijemo znak ograničenja brzine u sred tog polu-trotoara pride, Smjernice ne mogu biti izgovor. Tu dolazimo do pitanja šta je prioritet automobil ili čovjek? Uostalom, smjernice su samo smjernice. Lokalnim zajednciama niko ne brani da usvajaju dobre prakse opština i gradova iz drugih država – kaže Dragan Kabić iz Centra za životnu sredinu.

Petković: Nebriga vlasti u prethodnim mandatima!

 

Odbornik SDS-a, Aleksandar Petković, kaže da ovaj problem postoji duže od deset godina. Podsjeća da je nekolicina opozicionih odbornika u prethodnim mandatima gradske skupštine konstantno upozoravala vlast na čelu sa SNSD-om ali da niko nije slušao.

– Posmatrajući izgradnju prije rata i zgrade koje su se prije pravile sa velikom površinom zelene površine, takođe i parking mjesta poslijeratnom izgradnjom to je otišlo u sasvim drugom, negativnom pravcu. Nisu se poštovali osnovni principi površina oko zgrada. Nažalost zbog svega toga mnoge stvari se više ne mogu popraviti i moraju se tražiti alternative po principu podzemnih i nadzemnih garaža ako to uslovi dozvoljavaju. Ono što u budućnosti treba biti prioritet to je da se te stvari više ne dešavaju i da sa tog aspekta regulacioni planovi moraju jasno da predvide broj parking mjesta koja zadovoljavaju potrebe i da se na tim mjestima strogo definiše i ostavi prostor kojim bi bili zadovoljeni svi standardi da ta problematika nedostatka parkig mjesta ne bude predmet bilo kakve rasprave u budućnosti, već da tu više nema gužvi i da bude uspostavljeno normalno funkcionisanje – kaže Aleksandar Petković.

Petković smatra da su neke stvari neporavljive jer nadležne institucije nisu reagovale na vrijeme i nečinjenjem su dozvolile da nastane haos kakav danas imamo u gradu.

– Teško je nešto popravljati u ovom segmentu, na mnogim mjestima skoro i nemoguće pošto su napravljene zgrade bez ostavljenih vanjskih površina. Mogu navesti i jedan primjer kada sam postavljao pitanje nosiocima nadležnih službi. Jasno sam naglasio za MZ Lauš gdje su pravljene zgrade i lokali bez parking mjesta. Njihov odgovor je bio da je dužan vlasnik da obezbijedi parking. Na to sam reagovao i postavio pitanje kako je bilo moguće da takvim lokalima omogućite upotrebnu dozvolu za rad, samim tim i građevinsku dozvolu ako nije prostornim planom omogućeno mjesto za parking mjesta? Naravno na to pitanje nisu imali odgovor. Ovo je samo jedan primjer, a to se dešavalo u svakom dijelu grada – kaže odbornik SDS-a.

Petković kaže i da je jasno da je bolje spriječiti nego liječiti posljedice a da svi u Banjaluci moraju razmišljati kako da budućnost u najvećem gradu Republike Srpske bude što prihvatljivija za njegove stanovnike.

Dok je privatni i interes pojedinaca ispred društvenog i opšteg takva budućnost nije izvjesna.

Iz banjalučke gradske uprave tvrde da oni već rade na poboljšanju saobraćajne kulture u gradu kao i da su preduzete brojne aktivnosti koje za cilj imaju smanjenje upotrebe motornih vozila.

Neke od tih aktivnosti su, navode iz gradske uprave, olakšice i povoljnije karte za određene kategorije stanovnika kada je javni prevoz u pitanju, poboljšanje biciklističke infrastrukture, rad na ekološki prihvatljivim riješenjima saobraćajnih problema.

– Sprovođenjem navedenih aktivnosti očekuje se smanjenje broja vozila u centru grada ali svakako grad Banjaluka planira uređenje novih javnih parking prostora na kojima će se uvesti naplata za korištenje parkinga te eventualno redefinisanje postojećeg sistema upravljanjem parkingom. U toku je postupak utvrđivanja vlasništva nad zemljištem na pojedinim lokacijama. One površine za koje se utvrdi da su u vlasništvu grada biće izgrađene u javne parking prostore sa nadoknadom korišćenja za iste – navode iz banjalučke Gradske uprave.

Objašnjavaju i da je komunalna policija prošle godine zbog nesavjesnog parikiranja izdala 6197 prekršajnih naloga dok je ove godine, za sada, izdato 2037 prekršajnih naloga.