VIŠE OD SPAVAONICE ILI KAFANE Sjećanja na kraljicu Skadarlije u Palasu i sobu 113

Na ruinama starog srušenog dijela hotela Palasa, po mnogima decenijskog rugla Banjaluke, nikla je istorija. Natpis “Putnik” starije Banjalučane podsjetio je na zlatno doba i jednu od rijetkih prijeratnih turističkih organizacija.

Palas, kažu stariji prolaznici, nije bio samo spavaonica, već je gradu značio život.

Stari hotel sagrađen je prije 9 decenija, 1933. godine u jesen, za vrijeme mandata prvog bana Vrbaske banovine, Svetislava Tise Milosavljevića. Oni, stariji, kažu, vrlo često, građen je diskretno i stidljivo, iako je na neki način, istog trenutka postao simbol grada. I to je ostao i do danas.

Za hotel se navodi da je teško razoren u zemljotresu 1969.godine, ali “preživio”. Anegdota kaže da je samo soba 113 ostala nedirnuta.

Postoji i priča da je ključ ove sobe kao suveni, bio predat Josipu Brozu Titu koji je posjetio porušenu Banjaluku.

Danas se očekuje gradnja novog dijela hotela, moderni stil, koji dominira projektom.

Bio je više od spavaonice ili kafane

Arhitektonski simbol, prvobitno je projektovao zagrebački arhitekta Dionis Sunko, čija je ideja bila da u objektu stoji istok i zapad. Elementi evropske kulture završavali su kupolom koja je simbolizovala minaret. A poznato je da se na tom mjestu nekada nalazila i Šehova ili Sijamska džamija.

Gosti su na raspolaganju u hotelu imali kafanu, pivnicu, restoran, dvije zasebne sale, bioskopsku dvoranu sa preko 400 luskuznih pokretnih sjedišta, 60 spavaćih soba, lift, javna kupatila, terasu za sunčanje i garažu.

Međutim, nije hotel Palas bio samo jedna obična spavaonica ili kafana. Bio je mnogo više od toga, piše N1.

– Odmah nakon otvaranja, 1933. godine, banjalučki hotel “Palas” postao je prestižno mjesto. U tom veoma modernom hotelu, zimi su organizovani raskošni balovi, koncerti, čajanke Kola srpskih sestara, Gajeretove bajramske zabave… U hotelskom bioskopu gledali su se kultni filmovi, a u kafani se slušala muzika vojnog ili nekog džez orkestra – tako je nekadašnji hotel Palas, opisao je istoričar i profesor Zoran Pejašinović.

Kada je kraljica Skadarlije došla u Palas?

No, ipak najviše pažnje izazvalo je gostovanje čuvene Sofke. Kraljica Skadarlije i evropska zvijezda svoga vremena pojavila se jedne ljetne noći u avgustu, samo dvije godine nakon izgradnje hotela 1935. u Palasu.

Već tada slava Sofke Nikolić prevazilazila je državne granice.

Prava senzacija tada u Banjaluci izazvala je ogromnu pažnju banjalučana. Kafane su bile pune, sjedilo se do kasno u noć. Gosti su, prema pisanju istoričara Pejašinovića najviše voljeli izvođenje njene, danas manje poznate vranjaske pjesme “More vrćaj konja, Abdul Ćerim Ago”. U to vrijeme, pred Palasom se svako veče moglo čuti izvođenje ove pjesme, ali i dugo nakon toga. Dirnula je Sofka tada dušu Banjalučana, da su mladi pjevači dugo još nakon njenog povratka u Beograd, pjevali je po mahalama i sokacima banjalučke čaršije.

Odlično prihvaćena, Sofka je privukla i pažnju lokalnih novinara. Nenaviknuti na takve senzacije u to vrijeme, pisali su vrlo oprezno i kako to kaže istoričar Pejašinović, često i uštogljeno.

Priča o rekonstrukciji hotela Palas traje već decenijama. Prvi put je pokrenuta 1985. godine kada je najavljeno polaganje kamena temeljca. Iako je plan predviđao da “Palas” prve goste primi početkom 1987. godine, do toga nije došlo. Gradnja nije završena ni u narednih nekoliko godina, a svi planovi prekinuti su kada su u Bosni i Hercegovini započela ratnja zbivanja. Prvi projekat rekonstrukcije i izgradnje “Palasa” predstavljen je 2007. godine, a pet godina kasnije 2012. godine objavljeno je da nastavak koče neriješeni imovinsko-pravni odnosi.

Najavljeno je da će hotel biti visok preko 100 metara, a vrijednost radova oko 150 miliona KM. Kada se izgradi trebao bi zapošljavati blizu 500 radnika, optimistično je najavljeno. Građevinu je projektovao svjetski poznati arhitekta Hani Rashid.