DODIR SA POLJOPRIVREDOM Banjalučkim osnovcima otkrivene tajne kalemljenja domaćih sorti

Najbolje vrijeme za kalemljenje je proljeće pa su tako, u želji da očuvaju domaće autohtone sorte voća, banjalučki osnovci juče usvajali znanje i tajne zanata kalemljenja u rasadniku Instituta za genetičke resurse.

Na ideju da mladim generacijama približi poljoprivredu kako bi se i oni jednog dana bavili time došao je Zlatan Ristić, magistar voćarstva koji je inače i organizator škole kalemarstva, a koji ističe da je upravo jedna od misija Instituta za genetičke resurse očuvanje autohtonog voćarskog gen fonda.

– Najbolji način da se autohtono voće očuva jeste njegovo održivo korištenje, što podrazumijeva umnožavanje, odnosno kalemljenje, proizvodnju sadnica i sadnju tih sadnica na našim parcelama, dvorištima i imanjima. Za razliku od ratarskog ili povrtarskog gen fonda koji se čuva tako što se sjeme deponuje u hladne komore na dugotrajno čuvanje, autohtoni voćni sortiment se najbolje čuva tako što se kalemi, razmnožava i sadi-objašnjava Ristić. Dodao je da su upravo u okviru ove škole učenici OŠ “Desanka Maksimović” iz Dragočaja imali priliku kalemiti autohtone šljive i autohtone jabuke.

– Neke od najljepših domaćih sorti šljiva su kasijevača, mađarica, turgulja, nebožica, a od jabuka tu su petrovača, zelenika, krompiruša, kanada i druge – govori Ristić.

Pored praktičnog dijela, polaznici škole kalemarstva usvajali su i teorijsko znanje koje im je prenosio profesor Ljubomir Radoš, a učenicima su predstavljeni i smjerovi koje nudi Poljoprivredni fakultet u Banjaluci.

-Želja nam je da mlađe populacije animiramo da jednog dana izaberu svoju struku, a voljeli bismo da ta struka bude upravo poljoprivredna proizvodnja, jer je ona nosilac privrede svake zemlje, pa i naše – kaže Ristić.

Kako ističe, ranije se u Srpskoj proizvodilo mnogo više sadnica jer je voćarska proizvodnja prije više od decenije bila intenzivna i omasovljena.

– Danas je to mnogo manje, ali nadamo se da će se u budućnosti mlađe generacije zainteresovati za bavljenje voćarstvom, pogotovo proizvodnjom domaćih autohtonih sorti jer su one dosta otpornije. Upravo je bit u uzgajanju domaćih sorti jer su one otpornije i nisu toliko podložne uticaju i napadu štetočina. Ne zahtijevaju tolike tretmane prskanja, a to je ono što želimo izbjeći. Želimo stvoriti voćarsku proizvodnju koja ne podrazumijeva involviranje toliko hemijskih inputa. To je jedan vid ekološke proizvodnje– priča on, dodajući da se osim kalemljenja u proljeće voće može kalemiti i u avgustu.

Školi kalemarstva zajedno sa učenicima prisustvovao je i direktor škole Srđan Bogdanović, koji je istakao da je značajno da mladi kroz praksu vide i nauče kako se kalemi voće.

-Bitno je da naši učenici imaju doticaja sa poljoprivrednom proizvodnjom i da iz prve ruke shvate njen značaj. Takođe, važno je da shvate koji su resursi naše Republike Srpske i kako preko znanja mogu doći do određenog profita. Ljepše je našu zemlju obrađivati, a i plodovi su slađi sa naše zemlje – rekao je Bogdanović.

Kako ističe, volio bi da škola kalemarstva postane tradicija, a polaznici škole nakon naučenih lekcija kući su se vratili sa sadnicama domaćih sorti, pišu Nezavisne.

Nezavisne