Hromozom Y polako nestaje: Hoće li s njim nestati i čovječanstvo?

Pol ljudi i drugih beba sisavaca određuje kombinacija hromosoma, XX za ženski sol i XY za muški pol.

Međutim, ljudski hromozom Y propada i mogao bi nestati kroz nekoliko miliona godina te dovesti do izumiranja ljudske rase osim ako evolucija ne stvori novi gen za određivanje pola.

Dobre su vijesti da su dvije vrste glodavaca već izgubile svoj hromozom Y i uspjele su preživjeti. Novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu “Proceedings of the National Academy of Science” pokazuje da je jedna vrsta štakora razvila novi gen koji određuje muški pol.

Kako hromozom Y određuje pol čovjeka?

Kod ljudi, kao i kod drugih sisavaca, žene imaju dva hromosoma X, a muškarci imaju hromozome X i Y. Hromzsom X sadrži oko 900 gena koji nemaju nikakve veze sa polom. Međutim, hromozom Y sadrži tek nekoliko desetina gena (oko 55), ali zato je dio tih gena odgovoran za nastajanje muških polnih organa kod embrija.

Otprilike 12 sedmica nakon začeća ovaj glavni gen prelazi na druge koji regulišu razvoj testisa. Testisi u začecima proizvode testosteron i zahvaljujući tome beba razvije muški pol.

Nestanak hromozoma Y

Većina sisavaca imaju hromozome X i Y nalik našima – hromosom X s brojnim genima i hromosom Y s nekolicinom gena. Međutim, ovaj “sistem” ima problema zbog nejednakog broja gena X kod muškaraca i žena.

Kako je tako neobičan sistem uopšte nastao? Iznenađuje otkriće da australski čudnovati kljunaš ima sasvim drugačije polne hromozome, sličnije pticama. Kod čudnovatog kljunaša par XY je običan hromosom s dva jednaka člana što sugeriše da je tako bilo i kod drugih sisavaca donedavno.

To znači da je hromozom Y izgubio skoro 900 aktivnih gena kroz 166 miliona godina koliko su se ljudi i čudnovati kljunaši odvojeno razvijali. To je gubitak od otprilike pet gena svakih milion godina. Tim tempom posljednjih 55 gena nestaće kroz idućih 11 miliona godina.

Tvrdnja o neminovnom propadanju hromosoma Y izazvala je podijeljene reakcije naučne zajednice pa se očekivani vijek hromozoma Y procjenjuje na period od beskonačnosti do nekoliko hiljada godina.

Glodavci bez hromozoma Y

Dobra je vijest da su dvije vrste glodavaca već izgubile hromozom Y i još preživljavaju. Radi se o vrsti krtica koja prebiva u Istočnoj Evropi i vrsti štakora koji prvenstveno živi u Japanu. Hromozom X su zadržali, bilo kao jedini ili u paru, i to kod oba pola.

Iako nije sasvim jasno kako se kod tih životinja određuje mušku pol bez tog gena, otkriveno je da se većina gena s hromozoma Y preselila na druge hromosome. Otkriven je genetski slijed na trećem hromozomu kod mužjaka, ali ne i kod ženki.

Šta to znači za budućnost čovječanstva?

Neminovni, evolucijski gledano, nestanak ljudskog hromozoma Y podstakao je špekulacije o budućnosti naše vrste. Za reprodukciju potrebno nam je sjeme i muški pol što znači da bi nestanak hromzsoma Y mogao značiti i nestanak ljudske rase.

Ipak, novo istraživanje ističe alternativnu mogućnost – evoluciju nekog drugog gena koji će odrediti pol.

Zato, ako neko posjeti Zemlju za 11 miliona godina, možda ovdje neće zateći ljude, a možda zatekne nekoliko različitih ljudskih vrsta koje su se različito razvile ovisno o genetskom sistemu koji određuje pol, piše Science Alert.