NEADEKVATNE KAZNE Sistem ne reaguje na porast broja slučajeva nasilja nad ženama
Rijedak slučaj izricanja zatvorskih kazni.
Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Mile Šikman upozorio na veliki broj slučajeva nasilja nad ženama, ali i neadekvatnih kazni.
Nasilje nad ženama obično započinje mnogo prije ispoljavanja konkretnog oblika fizičkog nasilja, te je bitno osnažiti žrtve da prepoznaju prve oblike nasilja i prijave ih policiji, ali i dati im adekvatnu podršku u njihovo borbi za život bez nasilja, istakao je profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Mile Šikman.
Šikman je rekao da žrtva u prvom redu mora biti svjesna da ona nije dužna da trpi nasilje i da ima pravo na život oslobođen zlostavljanja i straha.
-To je prvi i najvažniji korak. Takođe, žrtvu je potrebno osloboditi osjećanja krivice za nasilje koje se sprovodi nad njom i traženja opravdanja za nasilnika, rekao je Šikman Srni.
On smatra da je veoma važno da žrtve budu svjesne prvih manifestacija nasilja i da na vrijeme prepoznaju pojedinačne oblike nasilja.
-U pravilu radi se o psihičkom nasilju, koje može varirati od vrlo blagih formi, pa do ispljavanja čak kvalfikovane prijetenje, na primjer ubistvom. Bitno je osnažiti žrtve nasilja u porodici da prijavljuju ove slučajeve policiji i to već nakon prvog ispoljenog oblika, pri tome ne čekajući da se ovi oblici nasilja dobiju obilježja permanentnosti i hroniciteta, smatra Šikman.
On ja napomenuo da su vrlo rijetki slučajevi da je nasilje u porodici samo jednom ispoljeni i više nikada.
Svaka treća žena u svijetu je žrtva nasilja u porodici učinjenog od bliskog lica, te je osim osnaživanja žrtava potrebno edukovati i policiju, ali i druge subjekata zaštite da na pravi način i u pravo vrijeme reaguju.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske postoji specijalistička obuka za postupanje u slučajevima nasilja u porodici i u tom smislu možemo reći da imamo obučene policijske službenike koji postupaju u ovim slučajevima, rekao je Šikman.
Istovremeno, ukazao je Šikman, potrebno je više zagovarati ovakav vid obuke i kod pravosudnih organa.
-U tom smislu, ne mislim na pojedinačne seminare o temi nasilja u porodici, već specijalizaciju nosilaca pravosudnih funkcija za postupanje u ovim slučajevima. Tome svakako treba dodati i jačanje drugih subjekta zaštite, kako formalnih, tako i neformalnih jer svi su oni bitni u zaštiti žrtve, rekao je Šikman.
On smatra i da sa edukacijom o temi nasilja nad ženama treba započeti još od najranijeg obrazovanja djece, kao i da bi od koristi bile i edukacije usmjerene ka široj javnost”, rekao je Šikman, prenosi Mondo.ba.
Naveo je i upozoravajuće podatke o broju zabilježenih slučajeva nasilja u porodici, ali i o neadekvatnim kaznama za počinioce.
-Prema dostupnim podacima za 2021. godinu, možemo vidjeti da je svako deseto prijavljeno krivično djelo u Republici Srpskoj bilo krivično djelo nasilja u porodici. Od 7.062 ukupno prijavljena krivična djela, 740 je bilo nasilje u porodici. Ovaj omjer je još nepovoljniji kada je u pitanju broj prijavljenih lica, jer više od 15 odsto svih prijavljenih lica čine nasilnici u porodici-, rekao je Šikman.
On je napomenuo da su učinioci ovih krivičnih djela u 92,1 odsto slučajeva bili muškog pola.
-Upada u oči i podatak da je od 984 prijavljena lica, protiv svega 57 lica sprovedene hitne mjere zaštite i 23 zaštitne mjere-, rekao je Šikman.
Ako bi se u istom periodu posmatrale izrečene kazne, ona kaže da se može vidjeti da za ova krivična djela nije izrečena ni jedna kazna zatvora teža od dvije godine, šest kazni zatvora je izrečeno u vremenskom periodu od šest mjeseci do dvije godine i 10 kazni je izrečeno do šest mjeseci zatvora.
-S druge strane izrečeno je 36 novčanih kazni i 162 uslovne osude. Podaci o izrečenim kaznama su prikazani za kompletu grupu krivičnih djela protiv braka i porodice, što znači da je broj krivičnih djela nasilja u porodici još i manji-, upozorio je Šikman, prenosi Mondo.ba.
On je istakao i da treba imati na umu da je ovo samo dio evidentiranih podataka o nasilju nad ženama.
-Tome bi mogli dodati podatke i drugih subjekata zaštite, kao što su centri za socijlani rad, zdravstvne ustanove, obrazovne ustanove, sigurne kuće i drugi. U konačnici ako uzmemo u obzir da raspolažemo samo sa prijavljenim slučajevima nasilja, dok je tamna brojka ove vrste kriminaliteta višestruko veća-, rekao je Šikman.