NEDOVOLJNO ZAŠTIĆENI Osniva se fond za odbranu novinara

Fond za odbranu novinara BiH Udruženja novinara BiH bi od naredne godine trebalo da profunkcioniše, a cilj je da to bude dugoročni i održivi način zaštite novinara tokom obavljanja njihove profesije.

Osim direktne zaštite novinara, cilj je i da se novinari ohrabre da slobodnije istupaju i da ne postoji strah da bi mogli trpjeti posljedice zbog svog izvještavanja, posebno kada su u pitanju političari i druge javne ličnosti koje imaju veliku moć.

Predsjednik “BH novinara” Marko Divković, kaže da sva dostupna istraživanja koja su provedena u BiH u proteklom periodu pokazuju da su novinari sve manje pravno i ekonomski zaštićeni, a situacija se, posebno nakon donošenja odredaba o ponovnoj kriminalizaciji klevete u RS, samo pogoršava. On ističe da i sada postoje mehanizmi zaštite novinara kroz linije za pomoć, ali da obim poslova nije omogućio da se svim zahtjevima uvijek na vrijeme izađe u susret.

– Fond će imati drugačiju strukturu i mnogo veće mogućnosti da pomogne jer se, nažalost, može očekivati da će potrebe samo rasti – rekao je Divković.

Generalna sekretarka Udruženja Borka Rudić, kaže da će nacrt budućeg fonda biti usvojen do kraja godine, a da bi naredne godine onda trebalo da radi u punom kapacitetu.

Objasnila je da je riječ o sveobuhvatnom sistemu pravne zaštite dizajniranom na način da bude dugoročno održiv. On bi, pored pravne pomoći, novinarima trebalo da pruži i mogućnosti za edukaciju. Posebno je naglasila održivost ovog fonda, s obzirom na to da, kako ističe, Udruženje već 20 godina pruža besplatnu pravnu pomoć novinarima u cijeloj BiH. Rudićeva je naglasila da u BiH trenutno postoji više od 300 tužbi za klevetu, a da Udruženje radi s 22 advokata na više od deset odsto tih slučajeva. Osim toga, vode se i 43 slučaja strateških tužbi protiv javnog djelovanja, odnosno u žargonu poznatijih kao “slap tužbe”. Podsjećamo, radi se o vrsti tužbi koju podnose osobe koje se nalaze na poziciji moći ne nužno s ciljem da procese dobiju, nego da novinare zastrašuju kroz sudske procese koji se često mogu provoditi kroz duži period i uz znatne finansijske troškove. Dugoročno, cilj fonda je, kako je rečeno, unapređenje medijskog okruženja i pravnog okvira u BiH.

Ljiljana Smiljanić, banjalučka novinarka i članica Kluba novinara Banjaluka, rekla nam je da će nakon stupanja odredaba o ponovnoj kriminalizaciji klevete u Krivičnom zakoniku RS posebno važno biti obezbijediti novinarima pravnu pomoć, te da postoji linija za pomoć novinarima koja nudi tu vrstu usluge.

– Bilo bi važno da imamo fond koji bi obezbijedio i određena novčana sredstva za one koji rade u medijima pod pritiskom vlasnika ili urednika ako trpe pritisak jer žele da istražuju određene teme jer se svi plaše posljedica – rekla je Smiljanićeva.

Prema njenim riječima, dugoročan problem je što mladi ljudi nemaju nešto što bi ih moglo motivisati da uđu u profesiju, a takođe, kako je istakla, dio njih nema ispravnu predstavu šta novinarstvo znači.

– Koliko sam ja uspjela posljednjih godina da upratim, mladi studenti koji se odlučuju da studiraju žurnalistiku žele da budu portparoli, ili da imaju svoju emisiju na televiziji, a novinarstvo je zapravo mnogo više od toga – rekla je ona.

Tvrdi da novinari i mediji mogu da promijene dosta toga u društvu, posebno ako se postigne sinergija kada više medija konstantno prati određenu temu.