ŠTA TO U PRAKSI ZNAČI Ukoliko se jedini sudija iz Srpske povuče iz rada Ustavnog suda BiH

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zaključke koji traže od sudija iz Srpske da se povuku iz Ustavnog suda BiH, kao i da se ukidaju rokovi za povlačenje saglasnosti o prenesenim nadležnostima u oblasti pravosuđa, odbrane, indirektnog oporezivanja  i sigurnosti.

Opozicija, koja je bila protiv odluke, parlamentarnoj većini zamjera što ne poštuje ranije donijete zaključke, kao i da instituciju NSRS koriste za političke igre, i otvoreno pitaju šta znači “ukidanje rokova za povlačenje nadležnosti”.

Iz vladajućih stranaka, prvenstveno Igor Žunić, čef Kluba SNSD-a u NSRS i Nenad Stevandić, lider Ujedinjene Srpske, odgovaraju da su pojedine odluke, prvenstveno po pitanju formiranja orouđanih snaga Srpske prolongirane zbog globalnih geopolitičkih odnosa, poput rata u Ukrajini. Stoga, kako ističu i ukidaju rokove i omogućuju Vladi RS da, kada to bude neophodno, navedene akte vrati u skupštinsku proceduru.

Ono što posebno interesuje javnost jeste, šta u praksi znači povlačenje sudija, odnosno jednog sudije, iz Srpske iz rada Ustavnog suda BiH.

U pitanju je sudija Zlatko Knežević, a drugo mjesto je upražnjeno još od novembra prošle godine kada je Miodragu Simoviću, sa navršenih 70 godina života, prestao da važi mandat.

Ustavni Sud BiH bi trebao da broji devet sudija, ali ih trenutno ima sedam, dok bi sa povlačenjem Kneževića, što je izvjesno, ostao na šest sudija.

Izbor sudija ima svoju proceduru, pa tako Predstavnički dom Federacije BiH bira četiri, a Narodna skupština Republike Srpske dvojicu sudija, dok preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH.

– Pozivaju se sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavke na mjesto sudije u Ustavnom sudu BiH dok Narodna skupština Republike Srpske ne odluči drugačije – stoji u Zaključku koji je juče usvojen u NSRS.

U materijalima koji su dostupni navedeno je “da su godinama Republici Srpskoj otimane pravosudne i druge nadležnosti utvrđene Ustavom BiH po principu iz člana 3.3.a).”

U suštini, navedeni zaključci nemaju nikakve pravne konsvekvence već se radi o simboličkom činu, jer je za normalan rad Ustavnog suda BiH potrebna prosta većina. Odnosno, dovoljno je pet sudija za legalnost i ustavnost odluka Ustavnog suda, jer navedeni sud ne poznaje ni etničko ni entitetsko glasanje.

To je na indirektan način, potvrdio i Nenad Stevandić, predsjednik NSRS, rekavši da će Ustavni sud BiH biti “delegitimisan ukoliko srpski sudija u tom sudu Zlatko Knežević podnese ostavku”.

– On neće imati sudiju iz Republike Srpske i sve odluke koje bude donosio će, a vjerovatno će se ponovo ticati imovine i aktuelnih pitanja, iako pravno validne, biti delegitimisane – rekao je Stevandić.

I struka potvrđuje da će Ustavni sud, u suštini, moći normalno funkcionisati.

– Što se tiče budućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine s obzirom na moguće povlačenje jednog sudije Ustavnog suda iz Srpske, to uopšte neće uticati na donošenje odluka Ustavnog suda, jer Ustavni sud će imati dovoljan broj sudija da donosi važne odluke – rekao je za BLink ekspert za ustavno pravo Nurko Pobrić.

Pobrić dodaje i da nijedna institucija nema pravnu mogućnost da utiče na smjenu sudija. Da li će neki od sudija svojom odlukom dati ostavku – to je njegov izbor.

Prema jučerašnjim zaključcima, poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamenta BiH su obavezni da u što kraćem roku u parlamentarnu proceduru upute Zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim bi budući sastav ovog suda bio bez stranih sudija.