Donorsku karticu u BiH ima 80.000 građana

Donorsku karticu u BiH ima oko 80.000 građana, ali ako se uskoro ne pronađe sistemsko rješenje za finansiranje Donorske mreže BiH, ona će se ugasiti.

To je izjavila predsjednica Donorske mreže BiH Halima Resić koja je istakla da Donorska mreža u BiH postoji već 20 godina, ali isključivo zahvaljujući entuzijazmu ljekara i pacijenata.

Naime, u BiH ne postoji jedan krovni zakon o transplantaciji, niti je BiH članica Eurotransplant mreže, a Donorska mreža BiH postoji kao nevladina organizacija i ima isključivo savjetodavnu i edukativnu ulogu.

Iako je darivanje organa nakon smrti najveći čin ljudske solidarnosti, kako je navela Resićeva, bez kvalitetne promocije donorstva nema ni transplantacija, jer je promocija ključna da bi se otkrili potencijalni donori.

Dodala je da kada Donorska mreža BiH ima kampanje dva puta godišnje, za vrijeme Svjetskog dana bubrega i Evropskog dana doniranja organa i transplantacija, tada postoji i veliko interesovanje za donorske kartice, koje svi zainteresovani građani mogu izvaditi putem internet stranice Donorske mreže BiH.

-Mi više ne možemo raditi na bazi entuzijazma, a da se institucije ne uključe. Obratićemo se Ministarstvu civilnih poslova BiH za pomoć. Nadamo se da će ovo ministarstvo naći neko rješenje. BiH je mala zemlja i treba jedan kvalitetan transplantacioni program, jer kao što vidimo, mi imamo potencijalnih donora, ali ih ne koristimo – rekla je Resićeva za Nezavisne novine, ističući da je potrebno da Donorska mreža postoji, kao što postoje nacionalni programi za HIV i tuberkulozu.

Pojasnila je da je u BiH potrebno raditi više kadaveričnih transplantacija, transplantacija koje se vrše sa preminule osobe na živu, a ovaj tip transplantacija se u BiH sprovodi u FBiH, ali ne i u Srpskoj, gdje se vrše transplantacije sa živih pacijenata.

-Mi smo u FBiH prošle godine imali svega 16 transplantacija, od toga samo dvije kadaverične – kazala je Resićeva.

S druge strane, u Univerzitetskom kliničkom centru Srpske za Nezavisne novine su rekli da u protekle dvije godine u ovom kliničkom centru nije obavljena nijedna transplantacija.

-Svi pacijenti koji su transplantirani u tom periodu u drugim transplantacionim centrima se redovno kontrolišu u našoj ustanovi – rekli su u UKC.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Srpske su naveli da su u Srpskoj na snazi Zakon o transplantaciji ljudskih organa i Zakon o transplantaciji ljudskih tkiva i ćelija, te da je nedavno potpisan Memorandum o saradnji u oblasti transplantacije sa Bjelorusijom.

-Podsjećamo i da je, u skladu sa namjerom da se razvija saradnja u oblasti kadaverične transplantacije, ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić nedavno potpisao u Minsku, u Bjelorusiji, Memorandum o saradnji u oblasti transplantacije sa predstavnicima Komiteta za zdravlje u Minsku – naveli su u ovom ministarstvu.

U Fondu zdravstvenog osiguranja Srpske, koji u potpunosti pokriva troškove transplantacije za građane Srpske, su naveli da se u inostranstvu najčešće rade kadaverične transplantacije.

-Budući da BiH nije dio Eurotransplant mreže, naši osiguranici kadaveričnu transplantaciju teže mogu da ostvare u zemljama Evropske unije, odnosno u zemljama koje su članice te mreže. Najčešće se osiguranici upućuju u Bjelorusiju – naveli su u FZO RS, dodajući da je od 2021. godine u Bjelorusiju upućeno 35 pacijenata, te da je do sada 23 transplantirano, dok je 12 pacijenata završilo sve pripreme i čekaju poziv za transplantaciju.

Ministarstvo civilnih poslova BiH predložiće da se u Zakonu o budžetu institucija BiH za 2024. godinu, kroz planirana grant sredstva ovog ministarstva, omogući i podrška razvoju svijesti o donorstvu, saopšteno je na sastanku MCP BiH s predstavnicima Donorske mreže u BiH održanom u Sarajevu.

-Ovom aktivnošću cilj je da se promoviše značaj donorstva, ali i doprinese ispunjavanju uslova za članstvo BiH u Eurotransplantu, za šta je već iskazan interes – naveli su u MCP BiH.