ODUŠEVLJENI! Iz najljepših gradova Evrope pohrlili na doček Nove godine u Banjaluku

Niti je na moru, niti na planini, a nije ni metropola sa blistavim dvorcima. A ipak Banjaluka je ovih dana jedna od turističkih hit destinacija u regionu, a bogami i šire.

Tako će i Milan Erić, pravoslavni sveštenik iz Pečuja, jednog od najstarijih i najljepših malih gradova u Evropi, novogodišnje praznike provesti sa suprugom u Banjaluci.

– Hoćemo da se opustimo, da sa prijateljima obiđemo znamenitosti u okolini, ali i grad i banjalučke restorane – kaže Milan Erić za Srpskainfo.

Srećom, Erići iz Mađarske su, preko prijatelja, na vrijeme obezbijedili smještaj, piše Srpskainfo.

Da nisu, moglo ih je dočekati neprijatno iznenađenje, kao i turiste koji su u grad na Vrbasu pohrlili iz Beča, Zagreba ili Minhena. Oni koji nisu na vrijeme rezervisali smještaj zatečeni su paprenim cijenama, koje dosežu i do 1.000 evra za tri udarne noći.

“Beograd za siromašne”

Mada je i prethodnih godina Banjaluka u decembru bila puna, što turista što naših ljudi iz dijaspore koji praznike rado provode u zavičaju, ovakva navala se ne pamti.

U čemu je, dakle, štos? Šta se to promijenilo u posljednjih nekoliko godina, od kada se Banjaluka počela nametati kao jeftino carstvo zabave na Balkanu, ili, kako u šali kažu poznavaoci prilika, kao “Beograd za siromašne”?

Marko Radić, rukovodilac sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji RS, za Srpskainfo objašnjava da su se “posložile mnoge kockice”.

Pristupačna, u svakom pogledu

Prvo, Banjaluka je u svakom pogledu pristupačna destinacija.

– Nije u redu za svoj grad ili svoju turističku destinaciju reći da je jeftina. Banjaluka nije jeftina, nego je pristupačna. Cijene, doduše, rastu, ali to su još uvijek pristupačne cijene za džep prosječnog turiste sa Zapada. Ako takve cijene prati i odgovarajući kvalitet, uspjeh je zagarantovan – kaže Radić.

Banjaluka je, dodaje, i saobraćajno pristupačna. Ima međunarodni aerodrom, auto-putem je povezana sa srednjom i zapadnom Evropom i metropolama poput Beča, Budimpešte, Minhena.

Osim što je pristupačna, Banjaluka je jedini grad u BiH koji ima bogatu “adventsku” i novogodišnju ponudu: od uličnih sajmova, Zimzobala, sadržaja za djecu, do noćnog života.

Zabava i dobra klopa

– Eto, za Novu godinu će na 20 mjesta u Banjaluci biti muzika uživo. Takve zabave nema na daleko. Plus, imaćemo koncerte na otvorenom i u Sportskoj dvorani – navodi Marko Radić.

Tu je, navodi Radić, i dobra gastronomska ponuda: od roštiljnica sa kultnim banjalučkim ćevapima, do restorana sa vrhunskom kuhinjom i raznovrsnom ponudom specijaliteta. Naravno, sve bi to bilo uzalud da nije vidljivo. A Banjaluka je u posljednje vrijeme postala vidljiva i prepoznatljiva i izvan našeg regiona.

Aerodrom

– Promotivni film o turističkim potencijalima Banjaluke osvojio je nedavno prvu nagradu na internacionalnom festivalu u Portugalu. Grad je kao turistička destinacija postao vidljiv i zbog teniskog turnira “Srpska open”, koji je privukao turiste iz cijelog svijeta – tvrdi Radić.

On smatra da je “navala” turista prilika koja se ne smije prokockati i da Banjaluka može (p)ostati destinacija koja će i ubuduće privlačiti goste iz regiona i Evrope.

– Da bi tako i bilo treba povećati smještajne kapacitete, voditi računa o odnosu cijene i kvaliteta i potruditi se da s Aerodroma Banjaluka, uz pomoć subvencija, imamo što više letova – predlaže Radić.
Marko Radić kaže da astronomske cijene smještaja u Banjaluci, koje su ovih dana medijski hit, ipak nisu pravilo, nego izuzetak.

– Nekoliko desetina izdavača je iskoristilo ovu priliku da maksimalno podignu cijene, ali to nije dobro, to nije u maniru dobrih domaćina – kaže Radić.

Dodaje da cijene ipak rastu i da mogu postati nerealne, zato što u Banjaluci nema dovoljno smještajnih kapaciteta.

– Imamo svega 3.000 do 3.500 kreveta u Banjaluci. To je premalo, pogotovo u vrijeme novogodišnjih praznika. I inače, manjak smještajnih kapaciteta je problem i kočnica razvoja turizma i na nivou Republike Srpske. Mi u Srpskoj imamo oko 12.000 zvanično evidentiranih kreveta, a Federacija BiH ima skoro tri puta više, čak 30.000 – objašnjava Marko Radić.