Šta trebate znati o putu Finske i Švedske ka NATO savezu

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Finska i Švedska razmatraju apliciranje za članstvo u NATO.

Kako prenosi agencija Reuters, rat u Ukrajini je promijenio javno mnjenje po ovom pitanju u ove dvije zemlje sa sjevera Evrope, a u tom procesu su dvije iduće nedjelje ključne.

Dodaje se da je samo pitanje kada će uputiti zahtjev za članstvo, a ne da li će. Ipak, obje države želje bezbjednosne garancije u periodu od slanja zahtjeva u Brisel do zvaničnog učlanjenja.

Koji su ključni koraci koji slijede?

Nadolazeći dani su ključni. Finska će 12. maja odlučiti da li će aplicirati za članstvo u NATO savez, prenijele su novine “Iltalehti” u nedjelju, 1. maja, citirajući anonimne izvore u finskoj vladi.

Prema ovom mediju, to će se desiti u dva koraka. Predsjednik Sauli Ninisto (Niinisto) bi prvo objavio da on odobrava članstvo u savezu, nakon čega bi parlamentarne grupe trebalo da daju svoja odobrenja.

Ne bi bilo plenarnog glasanja u parlamentu, nego bi vođe grupa objavili šta su njihovi članovi odlučili.

Reuters nije mogao odmah da potvrdi ovaj izvještaj.

U Švedskoj, parlament vrši reviziju bezbjednosne politike, uključujući razloge za i protiv članstva u savezu, a rezultati bi trebalo da budu poznati 13. maja. U parlamentu već postoji većina koja podržava članstvo u NATO.

Istovremeno, vladajuće Socijaldemokrate, najveća stranka na svim izborima u Švedskoj u posljednih 100 godina, održaće internu debatu od 9. do 12. maja o tome da li da odustanu od dugogodišnjeg protivljenja članstvu ove države u NATO savezu.

Partijsko rukovodstvo bi trebalo da donese odluku najkasnije do 24. maja.

Ako Finska aplicira, Švedska će vrlo vjerovatno učiniti isto, jer ne bi htjela da bude jedini “autsajder” među nordijskim zemljama.

Druge nordijske zemlje – Norveška, Danska i Island – su među zemljama osnivačima NATO pakta.

Posljednje ankete sugerišu da većina Šveđana podržava članstvo – što nije bio slučaj prije invazije Rusije na Ukrajinu.

Ima li spornih tačaka?

Finska i Švedska žele garancije da će ih druge članice NATO saveza braniti u tranzicionom periodu, kada budu predali aplikaciju, ali same još ne budu njegov dio.

Diplomate iz NATO saveza kažu da ratifikacija može potrajati oko godinu dana, jer bi parlamenti svih 30 zemalja članica morali dati odobrenje za nove članice.

Generalni sekretar alijanse, Jens Stoltenberg, rekao je da bi zemlje “brzo” mogle postati članice, te da je siguran da bi se mogli dogovoriti oko prelaznog perioda.

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Velika Britanija su Švedskoj obećale “povećano vojno prisustvo, opširnije vojne vježbe i snažnu političku podršku zemalja članica NATO” tokom procesa pridruživanja, prenose švedske dnevne novine “Aftonbladet”.

Ministar spoljnih poslova Finske, Peka Havisto (Pekka Haavisto) je istakao da sami zahtjev za članstvo ne bi aktivirao Član 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji propisuje da je napad na jednu članicu saveza napad na sve.

– Istovremeno, članicama NATO saveza je u interesu da ne bude bilo kakvih kršenja bezbjednosti u periodu nakon podnošenja zahtjeva, rekao je Havisto.

On je dodao da bi Finska mogla, na primjer, održavati “pojačane” vojne vježbe sa drugim članicama alijanse u tom periodu.

Šta kažu Rusi?

Moskva od ranije upozorava na “ozbiljne posljedice” ako bi se Finska i Švedska učlanile u NATO, ističući da bi onda morala da ojača svoje kopnene, pomorske i vazdušne snage u oblasti Baltičkog mora, te su ostavili otvorenu mogućnost postavljanja nuklearnog naoružanja u toj zoni.

Rusija i Finska dijele granicu dugu 1.300 kilometara. Poluostrvo Kola je “strateški bastion” koji je za Moskvu ključ ruske nacionalne bezbjednosti.
Ono je takođe baza ruske Sjeverne flote. Drugi najveći grad u Rusiji, Sankt Peterburg, leži oko 170 kilometara daleko od granice sa Finskom.

VOA

KATEGORIJE
TAGOVI

KOMENTARI

Wordpress (0)